Nova zgrada HBK već vapi za obnovom

Zanimljivo je da je još tijekom gradnje bilo upozorenja da se oniks postavlja nestručno i da neće izdržati dugo

»Dugoročno je skromnije ono što je skuplje«, poručio je kardinal Josip Bozanić novinarima u ožujku 2011. godine prilikom predstavljanja nove zgrade Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru nakon što se Crkva našla na meti kritika zbog gradnje objekta površine 11.000 četvornih metara, vrijednog 16,5 milijuna eura (1500 eura/m²).

No da tomu ne mora biti tako pokazuje stanje derutno stanje dijela tog novog objekta, izgrađenog prije tek nešto više od pet godina.

Visoku cijenu objekta Bozanić je opravdavao vrlo skupom tehnologijom koja je na njemu primijenjena, uključujući »izuzetno vrijedan sustav grijanja i hlađenja«. Napomenuo je i da je gradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu stajala gotovo 3.900 eura /m², »a sve je plaćeno iz proračuna, za razliku od zgrade HBK«.

Bilo kako bilo, zgrada zahtijeva popravke. Pročelje opločeno tankim pločama oniksa koje se nalaze između stakla nagriženo je, upija vlagu i ozbiljno propada.

Za postojeće stanje navodno treba kriviti dobavljača materijala iz Torina, ali i izvođača zbog pogrešnog spajanja stakla i oniksa. Upravo je oniks, kao skupocjeni materijal, tada izazvao najveće polemike u javnosti, a sada je propao.

Iz crkvenih krugova bilo je još lani najava da će nakon zime početi obnova pročelja, ali negdje je »zapelo«. Zanimljivo je da je još tijekom gradnje bilo upozorenja da se oniks postavlja nestručno i da neće izdržati dugo, a iste se godine Capital ing, tvrtka bivšeg predsjednika Sabora Zlatka Tomčića, koja je obavljala nadzor gradnje nove zgrade Biskupske konferencije, povukla iz tog posla zbog odstupanja od arhitektonskog projekta.

Podsjetimo, zgrada je sagrađena prema projektu arhitekta Nenada Fabijanića te je u kategoriji za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u 2011. bila nominirana za godišnje nagrade udruženja arhitekata. Spomenimo da je Fabijanić demantirao napise u medijima prema kojima je fasada zgrade HBK načinjena od poludragog kamena oniksa, uz napomenu da se crni oniks sakuplja u ograničenim količinama i upotrebljava kao nakit, a on na zgradi »nije upotrijebljen«. »To je filtar od tankih oniks-ploča, koje su između stakla«, rekao je Fabijanić za Večernji list. (B. J.)