Nova monografija povjesničara umjetnosti i slikara Željka Čurčića
Razgovor u povodu
Povjesničar umjetnosti i slikar Željko Čurčić zanimljiva je i osebujna pojava u kulturnom životu Hrvatske. Nedavno mu je objavljena druga monografija o njegovom kompleksnom djelovanju.
Novu dvojezičnu hrvatsko-englesku Željko Čurčić Monografija/ Monograph 2 u knjižnom obliku, čvrsto ukoričenu na 175 str. koju je izdao VISION TEAM d.o.o. iz Opatije, može se tretirati kao nastavak prvotne monografije iz 2020.godine od istog izdavača na 200 str.
U prvotnoj monografiji je obrađena likovna djelatnost Željka Čurčića u domeni slikarstva sa stanovišta stilsko-izričajnog načina likovnog govora.
Što obuhvaća drugu knjigu: Željko Čurčić Monografija / Monograph 2?
– Obuhvaća više izdvojenih cjelina kojim sam se bavio tijekom svojeg znanstveno-stručnog i umjetničkog djelovanja. Kako sam gotovo svoj cijeli radni vijek proveo u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” tako je leksikografska djelatnost nezaobilazni dio mog stručnog i znanstvenog rada.
Moj interes za povijest umjetnost, koju sam studirao, definirala me kao povjesničara umjetnosti.Prirodni interesni slijed je likovno-kritičarska djelatnost. Kako sam vezan uz galerijsku djelatnost tu sam se ostvario kao kustos. Nastavak moje umjetničko likovne djelatnosti očituje se u slikarstvu.
Što ste konkretno radili u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”?
– Prvenstveno sam radio kao ilustrator-dizajner leksikografskih izdanja temeljem sinopsisa koje sam izradio na zadani tekst iz trideset i osam struka. Odabirao sam i oblikovao adekvatne ilustracije i dizajnirao stranice leksikografskih izdanja. U svojstvu povjesničara umjetnosti pisao sam članke za natuknice za pojedina izdanja.
Kako sam magistrirao informacijske znanosti, stečenim znanjem i vještinama stvarao sam zavodsku bibliografiju članaka iz aktualne periodike iz trideset i osam struka koja je pomagala u radu leksikografa da dođu do traženih informacija.
Koji je vaš doprinos u domeni povijesti umjetnosti?
– Najznačajniji rad na polju povijesti umjetnosti je obrada bibliografske građe iz hrvatske periodike od 1869. do 1903. godine.
Na tu temu mi je 1986.g. u nakladi NSB izašla knjiga. Iz predgovora Antuna Bauera može se razabrati njezinu vrijednost: “Radeći na anotiranoj bibliografiji za umjetnost i srodne struke XIX stoljeća spoznao sam koliko je značenje znanstvene obrade informacija o likovnoj umjetnosti iz hrvatske periodike tog vremena. Naime ta je periodika osnovni izvor informacija o zbivanju u umjetnosti XIX stoljeća u Hrvatskoj. Stoga sam – očekujući zanimljive rezultate – prihvatio takvu temu kao sadržaj magistarskog rada Željka Čurčića.
Vrijednost ovog rada je u studioznom i kritičkom korištenju informacija o likovnoj umjetnosti u Hrvatskoj u periodu od 1869. do 1903. godine. Vremenski period određen je izdavanjem časopisa “Vijenac”, koji je ujedno bazični časopis za praćenje razvoja likovne umjetnosti i zbivanja oko nje u Hrvatskoj. Osim građe u “Vijencu” korištena je i odgovarajuća građa u 68 drugih časopisa i novina u Hrvatskoj iz tog vremenskog perioda. Odatle i vrijednost 687 navedenih bibliografskih jedinica, vezanih za tematiku likovne umjetnosti, jer one daju iscrpni sadržak informacija potrebnih za znanstvenu ocjenu značenja ove tematike u godinama 1869-1903. Činjenica da je u to doba 69 časopisa pratilo zbivanja u likovnoj umjetnosti, da je autora tih napisa bilo više od stotinu daje neočekivanu i do sada neobrađenu osnovu za ocjenu kulturnog i umjetničkog zbivanja u Hrvatskoj u tom vremenu.
Daljnja vrijednost Čurčićeve publikacije je neposrednom praćenju i kritičkoj interpretaciji zbivanja u likovnoj umjetnosti tog vremena, što pruža mogućnost da se ta zbivanja ocijene komparativno u odnosu na zbivanja u kasnijim periodima.
Valorizacija prezentirane građe ima posebnu važnost za ocjenu zbivanja koja su u našoj likovnoj umjetnosti stvorila “secesiju” i “Modernu”. Stoga je ova publikacija vrijedan prilog studiju likovne umjetnosti u Hrvatskoj, prilog koji – na bazi osnovnih informacija-omogućava stvaranje sudova o minulim događajima u likovnom životu u nas”
Kako se odvijala vaša likovno-kritičarska djelatnost?
– Povodom mnogobrojnih izložbi suvremenih autora (što skupnih, što pojedinačnih) pisao sam likovne kritike. Iščitavajući suštinu njihovih izričaja dolazio sam do konkluzije o vrijednostima njihovih radova.
Posebno bi istaknuo skupne izložbe gdje komparirajući djelatnost pojedinih autora donosim sudove o njihovim zajedničkim karakteristikama. Prezentacija tematskih izložbi gdje se više autora očituju na zajedničku temu, izazov je uočiti sličnost i različitost njihove umjetnosti.
Uz što je vezana vaša kustoska djelatnost?
– Kao kustos se pojavljujem prilikom organizacije pojedinih izložbi. U ostvarenju izložbi surađujem s mnogima koji su sudionici u njihovim realizacijama: fotografima, grafičkim dizajnerima, lektorima, promotorima i sl.
I dalje njegujete slikarsku djelatnost?
– Slikarstvo kao prva ljubav permanentno tinja u mojim nastojanjima da izrazim svoja unutarnja previranja na emocionalnom i duhovnom planu. Autori članaka-kritika o mojem likovnom radu(Andrej Vujnović, Biserka Goleš Glasnović, Iva Körbler, Merlita Sorola Staničić, Krunoslav Kamenov, Vedran Perkov, Miroslav Pelikan) najbolje obrazlažu moju likovnost.
Što slijedi dalje?
– Nastojat ću dok me voljni momenat tjera da nastavim s dosadašnjom djelatnošću.
Što bi još željeli istaknuti iz vaše biografije?
– Htio bih istaknuti da sam veliki zaljubljenik u tenis, gdje sam u veteranskoj konkurenciji imao i neke igračke uspjehe.