Nostradamus i njegova proročanstva

Nostradamus i njegova proročanstva

Michel de Nostredame (14. 12. 1503. – 2. 7. 1566.)

Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Medici pozvala ga je na dvor. Kraljica se interesirala za kvartenu u kojoj se opisuje kraljeva smrt…

Nostradamus (14. prosinca 1503. – 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok koji je navodno je prorekao mnoge događaje koji su se kasnije obistinili. Međutim, ako se bolje pogleda ono što je napisao uviđa se da su njegova proročanstva općenita i nejasna te se mogu odnositi na brojne situacije, pa ih je stoga uvijek moguće tumačiti na više načina i tako ih prikazivati kao navodno točna.

Michel de Nostradame rođen je u mjestu St. Rémy de Provence u francuskoj pokrajini Provansi. Otac mu se zvao Jaume, a majka Reyniere de Saint Rémy. Jaume de Notredame naslijedio je uspješan obiteljski posao kao trgovac žitom. Njegovi roditelji bili su neplemenitog porijekla iz okolice grada Avignona.

Kako je doba u kojem je Nostradamus živio bilo i doba inkvizicije, njegovi roditelji prešli su s judaizma na katoličku vjeru kad je Nostradamusu bilo devet godina. Nostradamus je bio najstariji od petero djece. Najmlađi brat, César, postao je zastupnik u skupštini provansalskog parlamenta. Nostradamusovo školovanje bilo je u rukama njegova djeda s majčine strane Jeana (inače liječnika koji je mnogo znao o ljekovitom bilju), a koji ga je podučavao osnovanama latinskog, grčkog i hebrejskog jezika kao i matematici te astrologiji.

Godine 1522. roditelji Nostradamusa šalju na studij medicine u Montpellier. Nakon tri godine Nostradamus dobiva liječničku licencu te odlazi u seoske dijelove Francuske kako bi pomagao žrtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Nakon četiri godine vraća se u Montpellier kako bi obranio svoj doktorat. U Montpellieru je ostao oko godinu dana, ali njegov posve nov pristup liječenju pacijenata dovodio ga je u neugodne situacije te stoga odlazi u Toulouse gdje će se baviti liječničkim zvanjem.

Negdje oko 1534. godine Nostradamus se oženio mladom djevojkom iz visokog društva, veoma lijepom. Njeno ime ostalo je nepoznanica do danas. Ona mu je rodila sina i kćerku. Uskoro slijedi serija tragedija. Kuga dolazi u Agen, mjestu u kojem je Nostradamus živio s obitelji, i unatoč svim njegovim naporima od kuge umire Nostradamusova supruga kao i njihovo dvoje djece. Činjenica da nije mogao pomoći vlastitoj obitelji, unatoč svom liječničkom znanju, imala je strahovito razočaravajući utjecaj na Nostradamusa. Nakon smrti supruge njena je obitelj tužila Nostradamusa tražeći povrat miraza. Na kraju svega godine 1538. optužen je za herezu, što je u to doba bio veoma ozbiljan prijestup koji ga je mogao stajati života. Nakon toga otputovao je u Lorraine, a potom u Veneciju i Siciliju.

Londonsko izdanje Nostradamusovih Proročanstava iz 1672.

No, godine 1554. Nostradamus se nastanio u Marseillesu. U studenome te godine Provansa je doživijela jednu od najtežih nesreća u svojoj povijesti – izbila je epidemija kuge koja se širila nevjerojatnom brzinom. Nostradamus je tada nesmiljeno pomagao ljudima ne bi li spasio što više ljudskih života. Kada je epidemija ugušena Nostradamus se nastanio u mjestu Salon gdje je odlučio živjeti do kraja života. U studenome oženio se s Anne Ponsart Gemelle, bogatom udovicom. U Saloni stanovnici baš nisu bili gostoljubivi prema Nostradamusu; pred njegovom kućom spalili su lutku nalik na Nostradamusa. Godine 1550. objavio je Almanaci, a 1557. Prroročanstva. Jednu od prostorija u kući pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kaže u Prorčanstvima, radio noću okružen okultnim knjigama. Glavni izvor njegovih magičnih inspiracija bila je knjiga zvana De Mysteriis Egyptorum.

Knjiga, iako još nedovršena, tiskana je 1555. Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Medici pozvala ga je na dvor. Dana 15. kolovoza Nostradamus je unajmio sobu u gostionici St. Michel, a već narednog dana kraljica ga je primila u posjet. Kada su se sreli Nostradamus i kraljica u razgovoru su proveli dva sata. Kraljica se interesirala za kvartenu u kojoj se opisuje kraljeva smrt. Dva tjedna kasnije kraljica je ponovo pozvala Nostradamusa i tada mu je dala u zadatak da napravi horoskope za njenu djecu čija tragična sudbina je već bila opisana u Proročanstvima.

Nedugo nakon toga Nostradamus je načuo da se pravosudni organi u Parizu raspituju o njegovim magijskim ritualima te se vratio u Salon. Od tada patio je od kostobolje i artritisa, te se čini da nije puno radio osim što je izradio nekoliko horoskopa za svoje ugledne goste i dovršio pisanje Proročanstava. Godine 1564. kraljica Katarina, sada kraljica regent, odlučila je proputovati kroz Francusku. Putujući posjetila je i Nostradamusa. Tada ga je kraljica proglasila dvorskim liječnikom. No, Nostradamus je osjećao da mu se bliži kraj. Stoga je 17. lipnja 1566. godine napisao oporuku, a 1. srpnja pozvao je mjesnog svećenika kako bi mu dao posljednju pomast. Kada ga je sluga napuštao te noći rekao mu je da ga ujutro neće vidjeti živa.

Umjesto zaključka;

Ibis redibis, nunquam peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti;

Ibis redibis nunquam, peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti;

latinska je fraza koje se može protumačiti na dva različita načina, ovisno o tome gdje se postavi zarez.

Često se pripisuje Pitiji (u grčkoj mitologiji i povijesti, svećenica i proročica u Apolonovu hramu koji se nalazio u Delfima, starogrčkom svetištu.)

Priredio: Ivan Remeta (Johnny)


Reference:

https://www.britannica.com/biography/Nostradamus

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nostradamus

Komentiraj

*