Nostalgija: Izložba dizajna Mediteranskih igara Split `79
“To nije samo izložba plakata, već velikog projekta vizualnog rješenja Mediteranskih igara koje su se održale davne 1979.”, izjavio je dizajner Boris Ljubičić / Uz niz urbanih zahvata, izložba predstavlja i zastave, signalizaciju, piktograme, knjige sportova, medalje, akreditacije, prizore grada i ljudi te promotivne materijale poput kalendara, privjesaka za ključeve, torba, majica i sličnog, a uvrštena je i serija originalnih plakata
Izložba “Dizajn projekt: VIII mediteranske igre, Split 1979.” autora Borisa Ljubičića, otvorena prije tjedan dana u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) u Zagrebu, nastoji na jednostavan i pregledan način novim generacijama dizajnera i široj javnosti predstaviti veliki projekt dizajna vizualnog identiteta te međunarodne sportske manifestacije. Ova zanimljiva izložba može se pogledati još do 16. veljače.
Održane u Splitu 1979. godine, VIII mediteranske igre trajno su i radikalno promijenile sliku tog grada i njegove okolice kroz niz zahvata od kojih su dakako najveći bili oni arhitektonski i prometni, a uključivali su dogradnju zračne luke u Kaštelima, tunel kroz Marjan, novi stadion Poljud, sportski centar Gripe, kompleks bazena, adaptaciju nekoliko kulturnih i medijskih objekata, kao i disperziju na Trogir, Makarsku, Omiš, Zadar, Šibenik, Sinj, Stobreč, Supetar i Hvar.
Takav kontekst događanja od opće društvene važnosti poslužio je kao izuzetna podloga za ambicije onoga što će postati projektom vizualnog identiteta Mediteranskih igara u Splitu 1979. rađenim sa sasvim jasnom namjerom da trajno promijeni standarde i prioritete grafičkog dizajna u Hrvatskoj, Jugoslaviji, pa i šire.
“To nije samo izložba plakata, već velikog projekta vizualnog rješenja Mediteranskih igara koje su se održale davne 1979.”, kazao je za Hinu Ljubičić. “Posvećena je dizajnu, koji nije opipljiv i koji je mogao biti minoran, jer on sam po sebi ne realizira ništa – igre bi se i tako bile održale. Međutim, upravo je on referenca po kojoj se vidi kultura prostora i vremena u kojemu se nalazimo i zato je on iznad svega, čak i arhitekture”, dodao je.
Izložba koja „kasni 30 godina“
Izložba, za koju autor kaže kako “kasni 30-tak godina”, nastoji dati prikaz toga jednog od najambicioznijih i najkompleksnijih projekata svoga vremena, vratiti ga iz zaborava, te pokazati kako je hrvatski dizajn daleke 1979. bio kadar ostaviti trajan trag na svjetskoj sceni. “I sam je projekt zamišljen kao natjecanje – želio sam da pokažemo da možemo biti brži, bolji i jači od drugih”, istaknuo je Ljubičić.
Ljubičić je autor znaka koji je, iako usvojen tek nakon tri uzastopna natječaja, nadišao predviđeni okvir i postao trajnim službenim znakom svih Mediteranskih igara od tada do danas. Morfologija nastanka Ljubičićeva rješenja, od znaka Olimpijskih igara, preko njegovih raznih ranijih interpretacija – japanske, meksičke i njemačke, također je prikazana izložbom.
Ljubičić svoje rješenje temelji na uvjerenju da olimpijski krugovi ne bi trebali simbolizirati kontinente – Europu, Aziju i Afriku, jer “jug Afrike, Skandinavija ili Japan nemaju veze s Mediteranom”. Mediteran ima svoju zasebnu kulturu i povijest, zbog čega je znak napravio plave boje i prikazao ga uronjenog u more. “Krugovi koji se međusobno spajaju simbolično zadržavaju tezu o sportu, prijateljstvu i miru, i to uz definiciju Mediterana”, pojasnio je. “Tu je riječ o procesu, i sam je znak u sebi proces, zbog čega je i ostao stalni znak Mediteranskih igara pa bi se čak moglo reći da su Igre, iako su to već bile osme igre, zapravo nastale u Splitu, budući su utvrdile osnovne elemente koji traju i danas”, dodao je.
Na kompleksnom zadatku dizajna vizualnog identiteta radio je Tim za vizualne komunikacije Centra za industrijsko oblikovanje na čelu s Ljubičićem kao art direktorom i glavnim dizajnerom, s nizom dizajnera – Rajnom Buzić-Ljubičić, Stipom Bričićem, Hrvojem Devideom, Stuartom Hodgesom i drugima, te brojnim fotografima, dok je za dizajn maskote, inspirirane sredozemnom medvjedicom, odabran renomirani slovenski dizajner Oskar Kogoj. Autorski je tim na izložbi predstavljen zasebim plakatom.
Uz niz urbanih zahvata, od kojih su najveći bili oni arhitektonski i prometni, izložba predstavlja i druge intervencije i rješenja vezana uz održavanje Igara – zastave, signalizaciju, piktograme, knjige sportova, medalje, akreditacije, prizore grada i ljudi za vrijeme i neposredno poslije Igara, računalnu animaciju, te razne promotivne parafernalije poput kalendara, privjesaka za ključeve, torba, majica i sličnog, a uvrštena je i serija originalnih plakata.
Zamišljena kao didaktički prikaz toga ambicioznog projekta, izložba je u prvome redu namijenjena novim generacijama dizajnera i studentima koji će se kroz nju moći detaljnije upoznati s opsegom, logikom, tehnološkom inventivnošću toga trideset godina starog projekta, kazao je Ljubičić.
Višestruko nagrađivani hrvatski dizajner Boris Ljubičić (1945.), čiji je umjetnički slogan “odgovornost za prostor i vrijeme”, poznat je po snažnom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na “kockicama”. (hina / zg-mag)