Njemačkom invazijom na Poljsku započeo Drugi svjetski rat

(A. Hitler na pobjedničkoj paradi Wehrmachta u Varšavi u listopadu 1939. / Izvor: Wikimedia Commons)

Pošto je poljska vlada odbila Hitlerov zahtjev za ustupanje spornih područja Trećemu Reichu, na što je ovaj i računao, nacistički je režim lažirao napad poljske postrojbe na pogranični njemački teritorij

Dogodilo se na današnji dan, 1. rujna:

1666. – U 55. godini života umro Juraj Ratkaj Velikotaborski, barun, hrvatski svećenik i povjesničar. Bio je član isusovačkog reda, svećenik i zagrebački kanonik. Sudjelovao je u borbama protiv Osmanlija 1641. i 1648., kao i u Tridesetogodišnjem ratu 1647. Bio je zastupnik Ugarskog sabora u Požunu. Autor je povijesti Hrvata Memoria regnum et banorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae, izdane 1652. u Beču.

1873. – Hrvatski književnik i pripovjedač iz razdoblja moderne Dinko Šimunović rođen je 1. rujna 1873. u Kninu, a umro 1933. u Zagrebu. Završio je Učiteljsku školu te je radio kao učitelj. Početni uspjeh stekao je nezavršenom pripoviješću Mrkodol koja je objavljena u zadarskom Lovoru. Pisao je pripovijetke, romane i feljtone, a zovu ga tvorcem hrvatske simbolističke seoske novele, u kojoj je tematiku patrijarhalnog života Dalmatinske zagore i Cetinske krajine, sa strasnim i plahovitim likovima uzdigao na razinu egzistencijalnih pitanja. Najpoznatija su mu djela pripovijetke Alkar, Duga, Krčma, Mrkodol i romani Tuđinac i Đerdan.

1888. – Hrvatski rječnik specijalist higijene i socijalne medicine Andrija Štampar rodio se 1. rujna 1888. u Drenovcima kraj Pleternice, a umro 1958. u Zagrebu. Jedan je od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije. Postavio je temelje javnozdravstvene službe u Jugoslaviji organiziravši 250 higijenskih ustanova (Centralni higijenski zavod u Beogradu, Školu narodnoga zdravlja u Zagrebu, Institut za malariju u Trogiru, niz domova narodnoga zdravlja, bakterioloških stanica, antituberkuloznih, antiveneričnih i antitrahomskih ambulanti i dr.).

Svojim je programom nastojao da liječnik postane socijalni radnik i narodni učitelj, ekonomski neovisan o pacijentu, jednako dostupan svim slojevima pučanstva te je ojačao preventivnu medicinu nasuprot kurativnoj.

Njegovo nastojanje da provede socijalizaciju liječničke i ljekarničke službe naišlo je na veliki otpor privatnih liječnika i staleških organizacija. Nakon uvođenja šestosiječanjske diktature, bio je smijenjen 1930., a sljedeće godine umirovljen. Nakon prisilna umirovljenja aktivirao se kao stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Napisao je Ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvom svjetskom zdravstvenom skupštinom u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a. Od 1947. do 1958. bio je predsjednik JAZU/HAZU.

Više na: https://www.stampar.hr/hr/dr-andrija-stampar-zivot-i-djelo

1930. – Otvorena tržnica Dolac, središnja i najpoznatija zagrebačka tržnica otvorena je 1. rujna 1930. Pošto je odlučeno da se preseli stara tržnica Harmica koja se nalazila na mjestu današnjeg Trga bana Josipa Jelačića, raspravljalo se o lokaciji nove gradske tržnice.

Lokaciju je predložio sam arhitekt Viktor Kovačić. Na tržnici se nalazi otvoreni dio (za voće i povrće) i zatvoreni dio (za meso, ispod otvorene tržnice). Godine 2006. na tržnici je postavljen kip tradicionalne prodavačice »kumice«, po kojoj su poznate zagrebačke tržnice.

1535. – Sjeverna Amerika: Francuski pomorac Jacques Cartier za plovidbe rijekom St. Lawrence otkrio naselje iz kojeg se razvio Montréal te se smatra utemeljitelj francuskoga kolonijalnog posjeda u sjevernoj Americi.

1666. – Nizozemska: U Haarlemu umro slikar Frans Hals (rođen oko 1583.), jedan od najistaknutijih slikara portretista na svijetu.

1715. – Francuska: U Versaillesu umro Luj XIV. (rođen 5. 9. 1638.), koji je samostalno vladao od 1661. godine (okrunjen 1643.). Vlado je najmoćnijom i najbogatijom europskom državom s apsolutističkom i centralističkom politikom, a rasipničkom gradnjom Versaillesa i brojnim ratovima ostavio ju je gotovo u rasulu. Naslijedio ga je praunuk Luj XV.

1939. – Njemačka napala Poljsku i time započela Drugi svjetski rat, do sada najveći po obuhvaćenom teritoriju, broju upletenih država te ljudskom i materijalnom razaranju. Završio je kapitulacijom Njemačke 8. svibnja i Japana 2. rujna 1945, nakon bacanja atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki.

Kao povod za izbijanje II. svjetskog rata Njemačka je iskoristila spor s Poljskom oko Gdańska i obalnoga pojasa. Pošto je poljska vlada odbila Hitlerov zahtjev za ustupanje spornih područja Trećemu Reichu, na što je ovaj i računao, nacistički je režim lažirao napad poljske postrojbe na pogranični njemački teritorij.

Njemački vojnici preobučeni u poljske odore zauzeli su i jedan njemački radio-odašiljač s kojega su odaslali protunjemačke poruke. Ne bi li se dokazalo da su to napravili Poljaci, ostavili su trupla obučena u poljske uniforme, a koja su zapravo pripadala ubijenim njemačkim zarobljenicima iz koncentracijskih logora.

Ovim je činom, kao i u I. svjetskom ratu, bio pokrenut mehanizam postojećih međunarodnih savezničkih obveza i kombinacija.

Pod opravdanjem da štiti sigurnost Reicha, Hitler je zapovijedio napad na Poljsku pod kodnim imenom Fall Weiss. Njemačke jedinice u Poljsku su ušle u 4 sata i 15 minuta, a već za mjesec dana Poljska je kapitulirala nemoćna pred nacističkim munjevitim ratom (Blitzkrieg).

1939. – Nacistička Vlada prihvatila odluku o eutanaziji ušivanje neizlječivih pacijenata, što omogućuje strašne zloupotrebe.

1963. – Otvoren stadion Crvene zvezde »Rajko Mitić«, beogradska »Marakana«.

1983. – Sovjetski Savez: Dva ratna zrakoplova srušila južnokorejski Boeing 747, koji je iznad Sahalina ušao u sovjetski zračni prostor. Poginuo je 269 osoba. Sovjetska strana ne prihvaća korejska objašnjenja kako je bila riječ o tehničkim poteškoćama zrakoplova.

2004. – Rusija: U Beslanu u Sjevernoj Osetiji, čečenski teroristi zarobili su oko 1100 učenika i učitelja tražeći neovisnost Čečenije. Tri dana poslije talačku krizu okončali su ruski specijalci, pri čemu je poginulo oko 380 osoba, od toga 180 učenika, navodno zbog upotrebe plina. (ZG-magazin)