Nijemci počeli lansirati V2 rakete na Britaniju, započelo emitiranje Zvjezdanih staza

Upravo je ova raketa bila osnova za razvoj američkog, ali i sovjetskog svemirskog programa

Dogodilo se na današnji dan, 8. rujna:

1668. – Svjetski proslavljen dubrovački liječnik, akademik i znanstvenik Đuro Baglivi rođen je 8. rujna 1668. u Dubrovniku, a umro u Rimu u 39. godini života. Osnovnu humanističku naobrazbu stekao je u Isusovačkom kolegiju u Dubrovniku. Studij medicine odslušao je u Napulju, a diplomirao u Salernu.

Blistavu akademsku karijeru započeo je nakon što ga je uočio tadašnji najslavniji liječnik Marcello Malpighi. Vrhunac akademske karijere doživio je kad su ga izabrali za profesora anatomije i teorijske medicine na sveučilištu La Sapienza u Rimu. Posebno je priznanje njegovoj vrhunskoj liječničkoj praksi bio izbor za arhijatra dvojice papa (Inocenta XII. i Klementa XI.). Svjetsku znanstvenu slavu donose mu djela De praxi medica i De fibrea motrice et morbosa. Baglivi se bavio i pjesništvom i numizmatikom.

1920. – U selu Bogovićima na otoku Krku rođen istaknuti hrvatski znanstvenik Branko Fučić (umro 1999. u Rijeci). Velik dio života i rada posvetio je temama iz povijesti umjetnosti, slavistike, arheologije, etnologije i književnosti (pod pseudonimom Toni Tinov). Posebno se posvetio proučavanju istarskoga kraja, Kvarnera i otoka Gorskoga kotara, širega zadarskog i drugih hrvatskih i bosanskohercegovačkih područja. Zaslužan je za razumijevanje istarskog zidnog slikarstva i glagoljaških natpisa te za ispravno čitanje Bašćanske ploče.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom, hrvatsku povijest te opću povijest i talijanski jezik. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i dopisni član Slovenske akademije znanosti in umetnosti u Ljubljani. Autor je i koautor brojnih djela, od kojih su najpoznatija Istarske freske, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćansktva, Glagoljaški natpisi i dr.

1920. – Talijanska uprava za Kvarner bio je naziv države koju je Gabriele D’Annunzio proglasio u Rijeci 8. rujna 1920. godine. Nikad nije dobila međunarodno priznanje, a u prosincu ju je zamijenila Slobodna Država Rijeka. Ustav joj je bio spoj anarhističkih, protofašističkih i demokratskih republikanskih ideja, pomalo dadaistički, ali i napredan za svoje doba, a samog D’Annunzija se često smatra prethodnikom ideala i metoda talijanskog fašizma. Ovaj ustav je D’Annunzio napisao s anarhosindikalistom Alcesteom De Ambrisom koji je napravio politički i pravni okvir, a D’Annunzio ga je pjesnički uljepšao.

Uz preambulu, prema kojoj je glazba osnovni princip države, ustav je predviđao ravnopravnost spolova, toleranciju religije i ateizma, temeljit sustav socijalne i zdravstvene zaštite, staračku skrb te uzdržavanje građana u 10 interesnih staleža – uz koje je u budućem parlamentu trebao biti zastupljen i jedanaesti, mistički, okupljen oko »nepoznatog genija«, za kojeg je na tadašnjem Danteovu trgu (danas Trg Republike Hrvatske) gorjela vječna vatra. Zakonodavna vlast sastojala se od dva doma. čije bi zajedničke sjednice odlučivale o stranim sporazumima, dopunama ustava i imenovanju diktatora u slučaju nužde.

1522. – U Španjolsku se nakon 18 mjeseci vratila pomorska ekspedicija koja je prva oplovila svijet. Njezin vođa Ferdinand Magellan poginuo je u sukobu s domorocima na Filipinima.

1940. – Mussolinijeva fašistička Italija priključila se Drugom svjetskom ratu 1940. godine. Talijanski vojni stroj nije bio spreman na takav poduhvat što se ubrzo i pokazalo agresijom na Grčku iste godine. Nastavkom rata, učestali talijanski porazi na svim frontama i anglo-američko iskrcavanje na Siciliju 1943. okrenuli su većinu Mussolinijevih kolega protiv njega. To je omogućilo kralju da mu oduzme mandat a na kraljevu zapovijed Mussolini je uhićen. Nova vlada maršala Pietra Badoglia u tajnosti 3. rujna 1943. potpisuje kapitulaciju Italije, za što je javnost doznala tek 8. rujna.

1944. – Velika Britanija je napadnuta opasnim njemačkim »oružjem odmazde« Vergeltungswaffe 2 (V2), projektilima na tekuće gorivo službenog naziva Aggregat 4. Raketa V2 leti 6000 km/h  i čak 100 km uvis. Ove su rakete za britanske gradove opasnije os prethodnih V1 jer ih je teže srušiti.

Treći Reich je ovo oružje počeo koristiti potkraj II. svjetskoga rata i njime pogađao London i druge ciljeve. Raketa V-2 A4 lansirana iz baze na Peenemündu, ribarskog otoka s njemačke baltičke obale, postala je prvi objekt načinjen ljudskom rukom koji je stigao do vanjskog svemira postigavši visinu između 85 i 90 km.

Nakon pada Trećega Reicha, SAD su sa zarobljenim projektilima 1946. obavile su svemirske letove prilikom kojih su napravljena prva mjerenja i napravljene prve fotografije u vanjskome svemiru. Upravo je ova raketa bila osnova za razvoj američkog, ali i sovjetskog svemirskog programa.

1951.– U san Franciscu, u Kaliforniji, SAD i još 48 država potpisali mirovni sporazum s Japanom, čime je završila američka okupacija. Sličan dokument s Njemačkom nikad nije potpisan, a zamijenio ga je djelomičan sporazum sa Zapadnom, odnosno Istočnom Njemačkom.

1966. – Na današnji dan 1966. godine emitiranjem na američkoj  TV kućoi NBC započela je slavna povijest kultne serije Zvjezdane staze (eng. Star Trek). Serija promiče idiličnu budućnost u kojoj su se ljudi i druge rase, dostignuvši stupanj razvoja koji omogućuje putovanje brzinama bržim od svjetlosti (tzv. Warp pogon), udružili u Ujedinjenu Federaciju Planeta, organizaciju nalik međuplanetarnim Ujedninjenim narodima.

Zvjezdane staze upućuju na probleme iz stvarnog života, kao što su rat, kršenje ljudskih prava, rasna diskriminacija i neravnopravnost spolova. Na osnovu originalnih serija iz 1966. nastalo je još pet serija i 11 filmova, mnoštvo računalnih igara i knjiga. (zg-magazin)