Neznatan utjecaj EU-a na klimatske promjene

Neznatan utjecaj EU-a na klimatske promjene

(Godišnje emisije CO2 / Izvor: Our Wolrd in Data)

Kad se provede dekarbonizacija, tada bi se emisije plinova koji izazivaju klimatske promjene, nas stanovnika EU, koji činimo nekih 7-8 % svjetskog stanovništva, mogla smanjiti za dobrih 10 %… Kad bi u svijetu sve ostalo isto

Dr.-Ing. Viktor Simončič

Kako se postaje leptir? Morate toliko jako željeti letjeti, da ste spremni da se odreknete svog postojanja kao gusjenica. (Trina Paulus)

Nemam nikakvih predrasuda. Mrzim svakoga podjednako. (William Claude Dukenfield)

Nešto se pitam. Kada EU 2035. godine prestane proizvodnju automobila na fosilna goriva te do 2050. svi počnemo voziti električne automobile i kad se provede dekarbonizacija, tada bi se emisije plinova koji izazivaju klimatske promjene, nas stanovnika EU, koji činimo nekih 7-8 % svjetskog stanovništva, mogla smanjiti za dobrih 10 %… Kad bi u svijetu sve ostalo isto.

No, svijet se mijenja. Stanovnika Afrike danas ima oko 20 % svjetskog stanovništva. Tako će, po prognozama, 2100. godine nas Europejaca biti nekih 5 %, a Afrikanaca oko 45 % u svjetskoj populaciji.

Sjetio sam se podatka, kojeg sam i ja negdje nekada objavio, kako danas mnogi stanovnici u Africi godišnje troše manje električne energije od prosječnog hladnjaka. Potvrdu sam našao u karti koja pokazuje dostupnost električne energije u Africi. Onako ugrubo, danas u Africi samo svaki drugi stanovnik uopće ima priključak na električnu energiju.

Pristup električnoj energiji u Africi / Izvor: IEA

To naravno nije razlog da do 2100. godine i u Africi neće htjeti voziti električne automobile, htjeti imati barem jedan, ako ne već kao mi, po dva tri hladnjaka, i sve ono drugo što i mi imamo i priključujemo na električnu utičnicu.

Doprinos EU-a je “kikiriki”

Dogodi li se to, ako mi u EU prestanemo čak i disati, doprinos dekarbonizacije EU svjetskim emisijama plinova koji doprinose klimatskim promjenama, će biti na razini kikirikija.

Nešto se pitam, ima li EU politika, po kojoj se tisuće milijardi nečega ulaže u mjere smanjenja emisija plinova koji izazivaju klimatske promjene na razini poboljšanja od desetinke postotka, i s doprinosom na razini kikirikija, uopće smisla. Da se desetina novca uloženog u EU, uloži u Afriku i siromašne, svjetske bi se emisije u narednih deset godina mogle smanjiti višestruko više od ukupnog sadašnjeg doprinosa tim emisijama od strane EU.

A što se tiče električnih automobila u Africi, mislim da ne bi smjelo biti problema s opskrbom rijetkih metala. Ta metali su kod njih. Samo će se malo povećati produktivnost.

(Foto: Amnesty International)

Ne znam što mi je jutros kada završavam ovaj poučak. Nemate li i vi osjećaj da sam možda ustao na lijevu nogu?

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni