Neispunjavanjem obaveza zapravo doprinosimo zaštiti okoliša

Neispunjavanjem obaveza zapravo doprinosimo zaštiti okoliša

Svijet ima posebnu ljubav spram ovih prostora pa nam za skupe kredite s lakoćom uvaljuju štetu umotanu u velike fraze. Ne samo kod nas. I u BiH nije bilo dovoljno što su im prije 20 godina, uz pomoć Svjetske banke uvalili regionalni princip zbrinjavanja otpada koji ne da ne funkcionira, već ispada da niti ne postoji

dr. sc. Viktor Simončič

Pametni mogu birati da budu i pametni i glupi, kako im više odgovara. Glupi nemaju izbora. (Dušan Radović)

Viktor Simončič

Najteže podnosim sebe. Neki puta se čak i mrzim. Sve vidim drugačije. Kao da imam drugačiju dioptriju. Kada se netko oduševi s novih 1,200.000 šarenih kanti za otpad, koje nabavljamo već dobre dvije godine, meni padne na pamet kako ćemo trebati barem 500 novih vozača i barem toliko novih kamiona da nekamo voze kante. A kamo će voziti odvojeno prikupljeni otpad i/ili kako ga preraditi, ne zna se, jer gotovo da nemamo mogućnosti materijalnog iskorištavanja korisnog dijela otpada. Polako zatvaramo odlagališta, a energijsku oporabu, osim biootpada, smo zabranili. Jer, kako tvrde bivši ministri Dobrović, Zmajlović i Holly, sve se može materijalno upotrijebiti. Ma nemoj?

Što je prihvatio sadašnji ministar Ćorić, ne zna se. Paralelno s izradom studije za energijsku oporabu otpada (plastika, drvo, papir), što je obećao prije dobrih godinu dana, kada se susreo s problemom iskorištavanja gorivog dijela otpada na do sada dva završene županijske centra za gospodarenje otpadom u Puli i Rijeci, u dokumentu Nacrt integriranog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030 (NECP), koji je upravo na raspravi, o energijskoj oporabi otpada samo rečenica: korištenje biorazgradive komponente otpada kao energetskog resursa.

Naravno nisu to sve rečenice o otpadu iz Nacrta. Navodi se kako je prema našim obećanjima prema EU do kraja 2017. godine najveća dopuštena masa otpada koja se mogla odložiti na neusklađena odlagališta iznosila je 800.000 tona, a mi odlažemo duplo! Odlaganje otpada na neusklađena odlagališta u Hrvatskoj zabranjeno je nakon 31. prosinca 2017. godine, a mi smo tek nedavno zabranili odlaganje na 26 odlagališta, a još ih na desetine ne odgovaraju standardima. Do 2020. godine potrebno je osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih u minimalnom udjelu od 50% mase otpada. Mi smo dva mjeseca prije 2020. na manje od 20 %!

Do kraja 2020. godine udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta mora se smanjiti na 35 % masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada koji je proizveden 1997. godine. Koliko je to? Mislim da nitko ne zna, jer se kod nas ne pamti niti od jutra do navečer. Trenutno smo na blizu milijun bio otpada koji se odlaže, a za godinu i dva mjeseca bi morali biti na četvrtini toga.

Zakonodavac je odredio da se na izvoru moraju prikupljati najmanje tri frakcije: biološki dio, korisni dio (plastika, papir, staklo) i ostatak. Kako izgleda potrošnja goriva u slučaju odvojenog sakupljanja? Kako je zakonodavac propisao da se mora reciklirati 50 %, pretpostavimo da bi ta raspodjela izgledala približno ovako: 50 % mješoviti otpad, 25 % biološka frakcija i 25 % korisni dio otpada.

Odvojeno prikupljanje otpada višestruko povećava emisije stakleničkih plinova

Ako je za prikupljanje svega u jednoj kanti potrebno npr. 1 sat, da se kamion napuni s pola manje otpada u kanti treba dva sata. Logično! Za popunu kamiona s 25 % biološkog otpada, uz pretpostavku da je ista nasipna gustoća kao kod mješovitog otpada, treba 4 sata. Nasipna gustoća plastike je i do 5 puta manja od one mješovitog otpada pa je vrijeme potrebno za prikupljanje ove količine nekoliko puta duže. Najmanje 4 sata, ali kako se taj materijal, zbog daljnje prerade, ne smije prešati u kamionu moglo bi za to trebati i 10 pa i više sati.

Samo za ilustraciju kako izgleda ruta kamiona – smećara u naselju s individualnim stanovanjem: na primjer na 2 km puta mora stati svakih 20 metara, znači 100 puta; 15 sekundi stoji i onda se nekih 20 sekundi utovara posuda pa odstoji još 10 sekundi da se posuda vrati pred kuću i onda krene dalje. Pri tome 1 -2 sekunde ubrzava i onda 1 – 2 sekunde koči i stane. I tako svakih 20 metara.

Kamioni za prijevoz otpada utječu, posebno u velikim gradovima i gradovima na obali, indirektno i na povećanu potrošnju goriva zbog smanjene protočnosti. Svaki sat rada, odnosno zadržavanja kamiona na ulicama znači i nepotrebnu potrošnju u drugim vozilima. Vozila moraju usporiti i/ili stati, ponovno kretati. U jednosmjernima se stvara kolona sve dok smećar ne napusti ulicu.

Računica bi zahtijevala i produženje vremena skupljanja izvan velikih gradova zbog gubitka stanovništva. Za sadašnjih nekih 4 milijuna, za deset godina se planira da će nas biti još 3,75, a 2050. samo 3,3 milijuna.

Računica bi se mogla još malo sofisticirani, kada bi se u račun uveo i prijevoz do mjesta materijalne oporabe. Udaljenosti do tvornice stakla u Humu na Sutli: Zagreb 2 x 81 km, Osijek 2 x 360 km, Rijeka 2 x 230 km, Split 2 x 470 km, Dubrovnik 2 x 660 km …. Papir može do Belišća, za što je potrebno još više kilometara. Ravno staklo može najbliže do Austrije. Proizvedeno zamjensko gorivo iz otpada nalazi put do Austrije, Bosne i Hercegovine, …

U dokumentima se doprinos iz gospodarenja otpadom u emisijama stakleničkih plinova u Hrvatskoj procjenjuje na nekih 2 Mt/godišnje (2,000.000 tona). Dvorska struka planira lagani pad emisija, a moji izračuni metodom „π x palac“, ako se nastavi s inzistiranjem na što šarenim kantama i samo na materijalnoj oporabi većine otpada, da će se emisije višestruko povećati. Kada bi ispunili obećanja u postupa nju s otpadom koja smo dali EU, bili bi umjesto na sadašnjih 2 ne nekih 5 Mt/godišnje.

Okolišne mjere su propisane kao da smo Švedska i Švicarska zajedno

Uz sve to, sadašnja rješenja centara za postupanje s komunalnim otpadom Marišćina i Kaštjun čine mi se skoro pa okolišno prijateljska, s onim što nam se tek sprema. Biljane Donje kraj Zadra se rade kao da nismo naučili lekciju, kao da svijet stoji već desetljećima, a novi koncept za Karlovac, Debelo Brdo, vidio sam samo shemu predložene tehnologije, izgleda da su ponovno pripremili za nas zamorce – pokusne kuniće.

Svijet ima posebnu ljubav spram ovih prostora pa nam za skupe kredite s lakoćom uvaljuju štetu umotanu u velike fraze. Ne samo kod nas. I u Bosni i Hercegovini nije bilo dovoljno što su im prije 20 godina, uz pomoć Svjetske banke uvalili regionalni princip zbrinjavanja otpada koji ne da ne funkcionira, već ispada da niti i ne postoji. Koliko sam vidio iz medija, uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) stvara se još luđi koncept u Živinicama. Izgleda da u EBRD-u ili ne posvećuju dovoljno pažnje, ili ne znaju, ili namjerno uvaljuju kredite siromašnima za promašene projekte. Kod toga mislim i na kredit kojeg su dali za izgradnju čudovišta od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u mom Sisku.

Da se vratim klimi i otpadu. Sva je sreća da neispunjavanje naših obaveza iz otpada daje doprinos ispunjavanju obaveza iz zaštite klime. Naravno da bi okolišno prihvatljivo postupanje s otpadom moglo biti u funkciji zaštite klime. Imamo najbolju tehnologiju za prvi i najvažniji korak u tome, a to je mogućnost da iz jedne posude izdvojimo sve što je korisno, a ostatak pripremimo kao zamjensko/alternativno gorivo. Po tko zna koji put pozivam ministre, sada ministra Ćorića da promisli sadašnji koncept gospodarenja otpadom sa stajališta primjene tehnologije TEHNIX iz Donjeg Kraljevca. Ovo s Tehnixom ponavljam u duhu „kupujmo hrvatsko“. Naravno da može pogledati i kod susjeda. Znam da je bilo organizirano studijsko putovanje da se vidi kako to rade susjedi (moji!) Slovenci. Rade odlično, a još da imaju Tehnix!

A što se tiče klimatskog i energetskog plana mjere su napisane kao da smo Švedska i Švicarska zajedno, a ne Hrvatska po stupnju razvoja na repu država EU. Vjerovali ili ne BDP bi po tom planu u odnosu na 2016. godinu, trebao 2020. porasti za 14 %, do 2030. za 33 %, do 2040. za 57 %, a 2050 će se udvostručiti. Inače, za pojašnjenje, još nismo uspjeli uhvatiti BDP iz 2008. Papir je strpljiv. Izrađivači ovakvih planova, koje od milja zovem dvorski savjetnici, znaju s kim imaju posla. Uvjeren sam da će plan Hrvatske biti jedan od najboljih među EU članicama. Pa ne sjede niti tamo drugačiji, možda čak i gori birokrati. Dvorski savjetnici će dobiti još jedan posao da razrade svaku od mislim 92 mjere, uz aplauz iz EU-a.

Takvi planovi će se pisati sve dok se netko ne dosjeti i vikne: Car je gol! Car je gol treba zagrmiti i oko mjera koje predlažu razvijeni za spas klime. Možda tada ispadne da ja ipak ne gledam krivo, da nemam pogrešnu dioptriju pa da shvatimo urbi et orbi da dvorski savjetnici pišu planove i strategije samo kao alibije za preživljavanje mandata i punjenje džepova rijetkim povlaštenima. Do kada?

Komentiraj

*