Ne silom, ne snagom svojom…

(Evanđelje po Ivanu kazuje kako je Isus na ispitivanju kod Velikog svećenika Ane primio pljusku od sluge / Madrazo, ulje na platnu 1803.)

Nekima nije odgovaralo da Isus svojim riječima i djelima milosrđa, istine, ljubavi i dobrote razotkriva privid lažnih vrijednosti koji su drugi podastirali narodu radi osobne koristi, moći i utjecaja. Sve je to Isus potvrdio dopustivši da ga se lažno optuži, muči i ubije. I time je razotkrio kakvo ljudsko srce može biti

Na Cvjetnu nedjelju prisjeća(mo) se Isusovog mesijanskog ulaska u Jeruzalem. Nekoliko dana nakon nje prisjeća(mo) se Isusove posljednje večere, izdaje, muke, raspeća i smrti.

Tako u Evanđelju po Mateju u 21. poglavlju čitamo kako Isus ponizno na magaretu ulazi u Jeruzalem, a u 26. poglavlju opisuje se zavjera protiv njega i sve što je uslijedilo.

U Evanđelju po Marku ulazak je opisan u 11. poglavlju, a zavjera u 14. poglavlju. Evanđelist Luka mesijanski ulazak opisuje u 19. poglavlju, dok se zavjera, muka i smrt opisuju od 22. poglavlja. Evanđelist Ivan pak Isusov ulazak u Jeruzalem opisuje u 12. poglavlju, a Isusove posljednje sate u 18 poglavlju svoga evanđelja.

Od klicanja Isusu do poziva na njegovo razapinjanje

U prosjeku samo četiri poglavlja dijele događaj kada su ljudi klicali Isusu, dočekivali ga i pozdravljali ga mašući mu palminim granama i prostirući mu svoje skute od događaja kada su tražili i vikali „Raspni ga, raspni!“

Vrlo brzo nakon usklika i ushićenja okomili su se na onoga koga su dočekali kao kralja. Izdali su ga, uhvatili kao zločinca i protiv njega lažno svjedočili. Pljuskali su ga i pljuvali na nj. Gdje je najednom nestalo ono donedavno oduševljenje, divljenje, predanje? Je li to samo iznimka od prije dvije tisuće godina, ili?

U životu dođu trenuci kada shvatiš da na jednom te istom listu s prednje strane piše Život, a ako ga okreneš na suprotnoj strani piše Smrt. Tako je i kad saznate da vam posebno bliska i voljena osoba boluje od zloćudne bolesti. U trenu vam se očituje kako je Život neraskidivo povezan sa Smrću, kako su oboje lice i naličje onoga što uviđamo kao svoje (krhko) postojanje, i kako se jedno i drugo lako izokrenu. A mi smo tu nemoćni.

Promjenjiva ljudska narav

Čitajući o gore spomenutim biblijskim događajima, vidi se koliko su onda i danas ljudi promjenljivi i nestalni u svojoj naravi i svojim djelima. Kada im je Isus činio čuda, pretvarao vodu u vino, nahranio njih 5000 s pet kruhova i dvije ribe, kada je iscjeljivao bolesne i kada je iz mrtvih uskrisio Lazara, tada su ga slijedili, klicali mu, prihvaćali i zazivali ga.

Međutim, kada je novac bio u pitanju, izdao ga je jedan od njegovih najbližih, a kada je upao u nemilost vlasti, kada su se ljudi prestrašili za vlastitu kožu i sigurnost, brzo mu je većina okrenula leđa uključujući i njegova apostola Petra (zanijekao ga je tri puta). Ne, to nije iznimka, nego je kao takvo kroz čitavu povijest prisutno u ljudskoj naravi.

Moram(o) se zapitati činim(o) li kao pojedinci isto. Ima vrijeme u životu u kojem sam itekako osjetio Božju blizinu, njegovu prisutnost, pomoć i primio odgovor na molitve. No, uslijed životnih okolnosti u kojima se nalazim(o), pokvarenosti, nepravde i bolesti u ovome smrtnom svijetu, doživljavam(o) pritiske, osjećam(o) nemoć, ljutnju pa i ogorčenost.

Ne, to nije ni izgovor niti opravdanje, ali pritom se zaboravlja na onu ne tako davno osvjedočenu Božju prisutnost i aktivnost te se prepušta nemirnom i uzburkanom moru tegoba i muka koje prijete. Pređemo li i mi (pre)brzo na stranu pljuskanja, pljuvanja, izdaje svega onoga što nam je u življenju bilo dato kao dobro od Dobroga?

Bit Uskrsa

Približava se još jedan Uskrs koje ćemo slaviti, barem sudeći prema onome što je najviše zastupljeno u medijskom prostoru, ponajviše pisanicama, ukrasnim zečićima, cvijećem, ptičicama, šarenilom… Zatim ribom, pa šunkom, janjetinom, francuskom salatom, mladim lukom, hrenom, domaćim dizanim kolačima… Svakako, potrošenim milijardama hrvatskih kuna. I…, to je to?

Dobro je dok nam je dobro i dok uslijed trenutnih poskupljenja (svega) imamo za ovo što kao predstavlja i čini bit Uskrsa? Ili pak je srž blagdana Isusova Uskrsnuća leži negdje drugdje?

Prema navedenim zapisima iz Evanđelja, Isus je ljudima došao pokazati, posvjedočiti i činiti samo dobro. To nekome nije odgovaralo, pa ga se moralo maknuti. Naš Ivo Andrić je svojedobno pisao da jadan je onaj koji mora nekoga poniziti da bi sebe uzdigao, ili da bi stekao privid da je sebe uzdigao. Privid. Koliko je prisutan u našoj svakodnevici?

Nekima očito nije odgovaralo da Isus Krist svojim riječima i djelima milosrđa, istine, ljubavi i dobrote razotkriva privid lažnih vrijednosti koji su drugi podastirali narodu radi osobne koristi, moći i utjecaja. Sve je to Isus potvrdio dopustivši da ga se lažno optuži, muči i ubije. I time je razotkrio kakvo ljudsko srce može biti. A kao vrhunac, svojim je uskrsnućem i živom prisutnošću među učenicima prije dvije tisuće godina, ali i danas, oborio sve te laži, sav taj gnjev i grijeh privida. Otkrio je istinu o živome Bogu te dao ljudima drugu priliku za izmirenje.

Spasenje duše

I kada danas šećući grobljem razmišljam o Životu i Smrti uviđam da, iako je to na prvu mjesto smrti, i tamo među grobovima i na njima niče nešto novo, izlaze mladi, nježni pupoljci zelenila, cvate mnoštvo biljaka otkrivajući bogatstvo boja, oblika i mirisa, čuje se milozvučni cvrkut mnoštva ptičica, a ja još uvijek udišem svježi zrak…

Uslijed bilo kakvih se životnih situacija ovoga Uskrsa nalazili, možemo se uteći Bogu, Isusu, izvoru i obnovitelju života sljedećim mislima:

„Hvala Ti, Isuse, što si uskrsnuo da bismo mi po Tvojoj ljubavi i milosti imali život vječni. Hvala Ti, Gospodine, što si na golgotskom križu pobijedio smrt i grijeh. Hvala Ti, Isuse, što si Spasitelj moje duše. Hvala Ti što si mi povratio osmijeh. Hvala Ti što si mi ljubavlju vječnom obnovio dušu. Isuse, hvala Ti što si mi ispružio ruku. Hvala Ti što govoriš našim srcima kroz Božju riječ. Hvala Ti, Isuse, što si Ti naš Kralj nad kraljevima.

Pomozi nam, Isuse, da budemo čvrsto vezani uz Tebe. Velika su i čudesna Tvoja djela.

Hvala Ti, Gospodine Isuse, što si nam poslao Duha Svetoga za Branitelja i Tješitelja. Molimo Te, Duše Sveti, da Tvoj plod sazre u nama kako bismo bili što sličniji Tebi, Kriste.

Bože, hvala Ti za sve predivno što si stvorio, za svu ljepotu i za svaki trenutak života. Hvala Ti što si Svedržitelj svega na nebu i zemlji. Hvala Ti, Isuse, za put i to samo jedan koji vodi u nebo. Hvala Ti za radost, mir i pouzdanje koje nam daješ.

Isuse, Ti si nama dao sve i pitam se dajemo li mi Tebi sve svoje najbolje?

Bože, Ti vidiš što se nalazi u mome srcu jer Tebi ništa nije skriveno. Pomozi mi da Tebe proslavim, da budem poštena, iskrena i dobra, da ispružim svoje ruke prema Tebi, Bože, ne silom, ne snagom svojom, već Duhom Tvojim. Amen. (Ana Trojko)“

Saša Zavrtnik