Ne postoji slaganje oko utjecaja elektromagnetskog zračenja na organizam

Ne postoji slaganje oko utjecaja elektromagnetskog zračenja na organizam

Stručnjaci se slažu da je potrebno informirati javnost o rizicima i mjerama zaštite, objavljivati pojednostavljene rezultate istraživanja te uspostaviti povjerenje u institucije koje se bave nadzorom i mjerenjima

Još je puno nedoumica i prijepora oko utjecaja neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja na ljudsko zdravlje. Naš je organizam prilagođen prirodnim izvorima zračenja od nebeskih tijela i Sunca, dok se stručnjaci još ne mogu konačno složiti oko utjecaja onih iz umjetnih izvora, a praktički je svaki uređaj kojim protječe struja potencijalni izvor elektromagnetskog polja.

„Hrvati su inače jedan čudan narod, volimo se buniti oko svega, a s druge smo strane jedna od vodećih zemalja po broju mobitela s obzirom na broj stanovnika“, izjavio je Zvonimir Šostar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstv “Dr. Andrija Štampar” na današnjem stručnom skupu „Izloženost neionizirajućim elektromagnetskim poljima“.

Na temelju Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja donesen je Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja kojim su propisane granične razine zračenja, njihovo provjeravanje, reguliranje izvora, te načini evidencije i praćenja.

„U najnovijim izvješću Europske komisije stoji da ne postoji štetni utjecaj na zdravlje ako je zračenje ispod granica propisanim europskim zakonima“, istaknula je Anđa Puljiz iz Ministarstva zdravlja. Zaključak se donosi na temelju do sada provedenih istraživanja, ali se ujedno sugerira daljnje proučavanje ove teme.

Uz opću populaciju razlikujemo i profesionalnu izloženost, na primjer u medicinskoj struci, u kojoj je potrebno regulirati radno vrijeme na osam sati da se organizam stigne oporaviti tijekom ostatka dana, navela je Marija Zavalić iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. „Problem je što nemamo biološki pokazatelj koji je osjetljiv na zračenje, osim ultraljubičastog, zbog čega je teško raditi preglede i nadzirati izvore. U prošlosti su se obavljala istraživanja koja su trebala otkrili korelaciju između pojave leukemije i tumora kod djece te indirektnog neionizirajućeg zračenja u blizini dalekovoda ili korištenjem mobitela, no nisu postignuti konzistentni rezultati koji bi nedvojbeno ukazivali na štetnost“, kaže. Dodala je kako neionizirajuće elektromagnetsko zračenje ne bi trebalo predstavljati nikakvu opasnost za ljudsko zdravlje jer nema dovoljno energije za izravno oštećenje ljudskog DNK, odnosno ne bi trebalo izazivati maligna oboljenja.

Izloženost čovjeka elektromagnetskom polju može se mjeriti specifičnom apsorbiranom snagom, a ona bi se trebala mjeriti invazivno što je dakako neetično, objasnio je Davor Bonefačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Ponovio je kako takva zračenja nemaju dokazano negativan utjecaj na organizam.

Mjerni sustav za proučavanje u okolini uključuje senzor koji mora biti osjetljiv na jednu veličinu, uskopojasne ili širokopojasne frekvencije te jednodimenzionalne ili izotropne polarizacije, zatim zaštićen kabel te mjerni instrument (analizator spektra, mjerilo snage, mjerilo polja ili kompaktni instrument), čija cijena iznosi između 20 i 30 tisuća eura.

Koliko se radi o osjetljivom zadatku govori činjenica da je nekoliko faktora bitno pri dobivanju točnih rezultata, a to su osposobljenost mjeritelja i njegovo iskustvo u odabiru mjernih točaka, doba dana u kojem se mjeri odnosno opterećenje mreže, zatim meteorološki uvjeti – tijekom lijepog vremena dobit će se najviše vrijednosti, te mjerna neregularnost.

Vrlo je važno otkriti izvore istraživanja te stručne reference onih koji ih obavljaju jer su često napravljena senzacionalistički i bez objektivnih činjenica. U njima je potrebno uzeti u obzir cijeli niz kriterija koji utječu na pojedince poput genetike, povijesti bolesti, okoliša, dobi, mjesta stanovanja i zaposlenja.

Stručnjaci se slažu da je potrebno informirati javnost o rizicima i mjerama zaštite, objavljivati pojednostavljene rezultate istraživanja te uspostaviti povjerenje u institucije koje se bave nadzorom i mjerenjima.

Ivona Conjar

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni