Nastavnici će od jeseni prolaziti edukaciju za rad s darovitom djecom

Nastavnici će od jeseni prolaziti edukaciju za rad s darovitom djecom

U sklopu obrazovne reforme uz edukaciju nastavnika kako raditi s darovitom djecom provodit će se i edukacija kako raditi s djecom s teškoćama u razvoju

U povodu Dana darovitih učenika u RH udruga Dar u četvrtak je u prostorijama Ine u Zagrebu organizirala 2. međunarodnu konferenciju pod nazivom „Najbolje svjetske, europske i hrvatske prakse u radu s darovitom djecom i mladima”, koja je okupila nastavnike, učitelje, stručne suradnike te ravnatelje osnovnih i srednjih škola.

Kako je rečeno, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 7,5 tisuća darovite djece, ali su u obrazovnom sustavu često zanemareni, odnosno nisu u fokusu nastavnih planova i programa.

Veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj József Zoltán Magyar je rekao da je Mađarska 2008. godine počela provoditi program za darovitu djecu i taj će program trajati dvadeset godina.

„Svaki zaposlenik u Mađarskoj ima mogućnost da 1 posto od svog poreza pokloni nekoj inicijativi, a pokazalo se da se najviše uplaćuje u fond za darovitu djecu. Prije deset godina svota novaca bila je 1,5 milijuna kuna, a sada se četiri puta povećala”, istaknuo je mađarski veleposlanik.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je rekla da sustav mora omogućiti jednake prilike svima. „To znači da se invidualizirani pristup i poticajno okruženje za učenje omogući svim učenicima, a misli se i na darovite. Oni moraju dobiti podršku i to je jedan od važnih ciljeva kurikularne reforme te u edukaciji nastavnika već imamo teme kako raditi s darovitom djecom i osigurati im prostor da razviju svoje potencijale”, istaknula je ministrica.

Prema njezinim riječima, osigurano je 2,5 milijuna kuna za rad s darovitom djecom, dodatno za udruge je osigurano 8,7 milijuna kuna, a za projekte preko EU fondova više od 10 milijuna kuna. Spomenula je da i oko 90 posto djece s teškoćama ide u redovnu školu. Stoga će se u novoj obrazovnoj reformi koja kreće od jeseni uz edukaciju nastavnika kako raditi s darovitom djecom provoditi i edukacija kako raditi s djecom s teškoćama.

Na rad s darovitom djecom osvrnula se psihologinja udruge Dar Andreja Zoroja. „Uvijek je izazovno raditi s darovitom djecom zbog toga što zahtijevaju nešto više. To su divna djeca, puna pitanja i u području koje ih zanima su vrlo kreativni“, rekla je za ZG-magazin psihologinja Zoraja. No razredi su veliki, a učenici su različiti.

„Učitelji i nastavnici posvećuju pažnje darovitoj djeci ovisno o tome koliko su dodatno educirani, koliko imaju volje, želje i vremena“, rekla je Zoroja.

Jedna od darovite djece je Klara Kovač, učenica osmog razreda zagrebačke osnovne škole Jure Kaštelan. Već se šest godina bavi modernim plesom i članica je plesnog kluba MoDuS.

„Dobar je osjećaj biti darovit i druge ljude se može podučiti o mnogim stvarima. Imam prijatelje koji su mi velika podrška te sam im zahvalna. No mislim da u Hrvatskoj u obrazovnom sustavu darovitoj djeci treba posvetiti više pažnje. Kad znamo da imamo podršku ljudi iz obrazovnog sustava osjećali bi se sigurnije“, istaknula je Klara.

Jadran Mihalčić je učenik prvog razreda zagrebačke gimnazije Tituša Brezovačkog , a njegova najveća životna ljubav je glazba.

„U devetoj godini života sam se počeo baviti glazbom a sviram klavir. Završio sam osnovnu glazbenu školu te sada pohađam treći razred srednje glazbene škole“, ispričao je Jadran. Smatra da darovitost nije samo prednost u životu jer daroviti često nalaze na nerazumijevanje svoje sredine.

„Kad je riječ o školama, one bi djecu trebale usmjeriti na ona područja koja ih zanimaju kako bi došla do izražaja njihova darovitost. Mogu reći da u svojoj školi imam podršku. To je jedna od gimnazija koja podržava svoje darovite učenike i ima razumijevanje za njih“, rekao je Jadran koji u budućnosti planira završiti Muzičku akademiju te i upisati postdiplomski studij u inozemstvu.

Ivana Vranješ

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni