Napoleon ukida Dubrovačku Republiku

Trajne vrijednosti Dubrovnika – od Epidauruma do Republike Hrvatske i EU-a (3)

Živahni trgovački poslovi i trajni mir, pokrenuli su napredak Dubrovačke Republike. To je probudilo u Dubrovniku veliko zanimanje za književnost, naročito za pjesništvo na latinskom i hrvatskom jeziku

General Lauriston  ušao je u Dubrovnik 25. svibnja 1806. i na gradskim zidinama podiže francusku zastavu. Godine 1808., 31. siječnja car je proglasio Dubrovačku Republiku – ukinutom. Poslije toga Dubrovnik postaje sjedište provincije, u kojoj su bili dubrovački, korčulanski i kotorski okrug

Krešimir Dukarić

Kad su se Turci počeli širiti po Balkanskom poluotoku, Dubrovčani su im se vješto približavali. Prvi ugovori padaju odmah poslije nikopoljske bitke 1396. godine. Nakon propasti Srbije 1459. godine, Dubrovnik se obvezuje sultanu na godišnji danak od 500 dukata. Turci su postali jedini dubrovački susjedi 1482. godine, pa je godišnji danak povišen na 12.500 dukata. Cijelo to vrijeme Dubrovčani su slobodno trgovali po Balkanskom poluotoku, na kojem su imali  svojih trgovačkih kolonija. Ne samo po Bosni, Hercegovini, Srbiji i Albaniji, nego i u Sofiji, Trnovu, Plovdivu, Drinopolju i Carigradu. Tada su teško, ali i vrlo vješto, Dubrovčani spasili svoju slobodu.

Živahni trgovački poslovi i trajni mir pokrenuli su napredak Dubrovačke Republike. To je probudilo u Dubrovniku veliko zanimanje za književnost, naročito za pjesništvo na latinskom i hrvatskom jeziku.

Hrvatski velikani

Stoljetne slobode u Dubrovačkoj Republici omogućile su djelovanje dubrovačkih hrvatskih velikana Marina Držića, Ivana Gundulića i Josipa Ruđera Boškovića. Požunskim mirom 1805. godine, dobili su Francuzi svu Dalmaciju i Boku Kotorsku. Kopnenu vezu među njima prekidao je jedino teritorij Dubrovačke Republike. Zbog toga je Napoleon naredio svojim generalima da zauzmu Dubrovnik.

General Lauriston  ušao je u Dubrovnik 25. svibnja 1806. godine i na gradskim zidinama podiže francusku zastavu. Godine 1808., 31. siječnja car je proglasio Dubrovačku Republiku – ukinutom. Poslije ukinuća Dubrovačke Republike u vrijeme Ilirskih provincija, Dubrovnik je sjedište provincije u kojoj su bili dubrovački, korčulanski i kotorski okrug. U razdoblju od 1814. godine  Dubrovnik je kao dio Kraljevine Dalmacije sjedište okružja, a od 1868. godine sjedište kotara. I dalje je bio među vodećim gradovima u Dalmaciji.

U vrijeme hrvatskog narodnog preporoda Dubrovnik ima mjesto među vodećim sjedištima tih djelatnosti u Dalmaciji.  Dubrovnik ulazi u Kraljevinu SHS 1918. godine. Banovini Hrvatskoj pripao je 1939. godine. Dubrovnik s okolicom pripao je NDH 1941. godini. Nakon II.  svjetskog rata Dubrovnik je u sastavu Republike Hrvatske. Godine 1991. Dubrovnik teško oštećuju srpsko-crnogorski agresori. No, usprkos ratnim strahotama Dubrovnik je i dalje slobodan i na putu novog razvoja, hrvatskog i europskog.

http://www.youtube.com/watch?v=sU0JPXUmg44

O Ivanu Gunduliću

Ivan Gundulić, hrvatski pjesnik i dramatičar, rođen je 9. siječnja 1589. godine u Dubrovniku. Pripada najboljim piscima starije hrvatske književnosti. Potomak je dubrovačke plemićke obitelji. Školovao se u Dubrovniku. Bio je dvaput knez u Konavlima, a postao je senator 1636. godine. Kazališni komad “Dubravka” piše 1627. godine. U tom djelu snažno su izraženi rodoljubni i moralistički stavovi. Zbog čestih izvedbi u XIX. i XX. stoljeću “Dubravka” je postala Gundulićevo najpopularnije djelo. Njegovo najznačajnije djelo je ep “Osman”, koji je nedovršen. U “Osmanu” Gundulić tematizira povijesne događaje vezane uz sultana Osmana II. Osim toga, ep “Osman” daje dubinu životnih uvida, razmišljanje o nestalnosti i neizvjesnosti čovjekove sudbine.