Najviše se zadužujemo za plaćanje hrane, svakodnevne potrošnje i računa

Najviše se zadužujemo za plaćanje hrane, svakodnevne potrošnje i računa

Ekonomski institut u Zagrebu proveo je istraživanje o financijskoj pismenosti i ponašanju u vezi novca

Hrvati su ocijenjeni s dvojkom iz financijske pismenosti na temelju istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu, a čiji su rezultati predstavljeni u petak. Pojam inflacije razumije 88 posto ispitanih, odnos kamate i glavnice 87 posto, a izračunati kamatu na 5 godina zna tek njih 46 posto.

„Cijeli život se uči o financijskom obrazovanju, to je cjeloživotni proces, ali ako se u ranim godinama ne dobije elementarno znanje, to onda ostaje problem za čitav život“, objasnila je dr. Maja Vehovec s instituta za Novu TV.

U istraživanju je sudjelovalo 900 ispitanika iz cijele Hrvatske, a financijska pismenost ocjenjivala se na tri razine, na temelju znanja, stavova i uvjerenja te ponašanja i namjere.

U odnosu na dimenziju znanja rezultati pokazuju zadovoljavajuće znanje, jer je 57% ispitanika dobilo srednju ocjenu od 5,4 ( na skali od 0-8) za točnost odgovora. Taj nas rezultat stavlja u rang Mađarske, Irske, Norveške, Poljske i Albanije, a niži je u odnosu na rezultate Češke i Estonije i Njemačke.

Osim prema obrazovanju ispitanici pokazuju statistički značajnu razliku obzirom kojoj prihodovnoj skupini pripadaju. Viša znanja i općenitu višu financijsku pismenost pokazuju oni ispitanici čiji su mjesečni prihodi viši od 5.000 kuna.

Gotovo polovica ispitanika može se svrstati u kategoriju onih koji imaju odgovorniji financijski stav, koji plaćaju račune na vrijeme, pažljivo razmatraju mogućnosti prije kupnje i paze na svoje financije.

Prethodno iskustvo najviše uteče na odabir financijskog proizvoda, nakon čega slijedi odabir na temelju informacija osoblja firme u kojem se takav proizvod prodaje te savjet prijatelja ili rodbine.

Hrvati se najviše zadužuju za plaćanje redovitih računa, za svakodnevnu potrošnju i za plaćanje hrane, a nakon takvih redovitih mjesečnih izdataka slijedi neplanirana kupnja i pomoć rodbini i prijateljima.

Ako bi izgubili glavni izvor prihoda najviše je onih koji bi mogli pokrivati životne troškove idućih šest mjeseci (26,6 %) te najmanje mjesec dana, a nikako tri (26,1 %).

Od 100, 15 građana misli da novac postoji da bi se trošio, a njih 41 u trošenju uživa više nego u štednji. (I.C.)