Na Stanfordu pronašli rješenje za potrošene zglobne hrskavice?

Na Stanfordu pronašli rješenje za potrošene zglobne hrskavice?

(Foto: www.medicalnewstoday.com)

Istraživači Sveučilišta Stanford pronašli su način za poticanje obnove zglobne hrskavice utjecanjem na matične stanice u samome zglobu.

Zglobna hrskavica je meko tkivo koje upija udarce između kostiju u zglobovima poput koljena. Njeno trošenje tokom vremena ili oštećenja prilikom ozljeda mogu rezultirati neprestanom boli i upalama, što dovodi do artritisa i drugih stanja.

»Hrskavica ima praktično nulti regenerativni potencijal u odrasloj dobi tako da je ono što možemo učiniti za pacijente, nakon što je ona ozlijeđena ili nestane, vrlo ograničeno«, kaže Charles K. F. Chan, viši autor studije.

Za novu studiju, tim je istraživao što se događa nakon liječenja tehnikom koja se zove mikrofraktura. Ovaj postupak uključuje bušenje sitnih rupa na površini zgloba, a čini se da stimulira rast novog tkiva u obliku hrskavice.

No, mikrofraktura rezultira nečime što je zapravo više ožiljno tkivo nego prava hrskavica. Chan objašnjava kako to tkivo prekriva kost što je bolje od nikakve zaštite, ali ono nema mogućnost amortizacije ni elastičnost prave hrskavice, a uz to relativno se brzo razgrađuje.

Stoga su istraživači u istraživanjima na miševima testirali mogu li se umjesto ovakvih tkiva stvarati hrskavice. Naposljetku, kada se kosti stvaraju, one prolaze i fazu stvaranja hrskavice, pa je istraživače zanimalo može li se proces zaustaviti upravo u toj fazi.

Da bi to otkrili, upotrijebili su molekulu nazvanu koštani morfogenetski protein 2 (BMP2) kako bi pokrenuo stvaranje novih kostiju nakon mikrofrakturalnog postupka. No prije nego što se izgradila kost, postupak je zaustavljen blokiranjem molekule koja se zove vaskularni endotelni faktor rasta (VEGF). I čini se da takav pristup djeluje.

»Ono na čemu smo završili je hrskavica koja je izrađena od iste vrste stanica kao i prirodna hrskavica s usporedivim mehaničkim svojstvima, za razliku od fibrokartilje koje obično dobijemo«, kaže Chan. »Također je vratila pokretnost osteoartritičnim miševima i značajno im je smanjila bol«, dodaje.

Proces je proveden i kod također radio kod miševa s ljudskim tkivom, što sugerira da će liječenje biti provedivo i kod ljudi. Istražuje da je planirani sljedeći korak za tim. Pokaže li se to točnim, mogla bi uslijediti i prva klinička ispitivanja na ljudima, isprva na manjim zglobovima, poput palčanih, prije nego što se iskušaju na većima kao što su koljena.

I drugi timovi se bave istraživanja za popravljanje ili obnavljanje hrskavice. Oni istražuju načine 3D ispisa hidrogela radi zamjene koljena, kultivirajući novu hrskavicu iz stanica uzetih iz pacijentovog nosa ili zamjenjujući oštećenu hrskavicu novim materijalima poput »bio-stakla« koji potiču ponovni rast tkiva.

Pripremio: Boris Jagačić


Nova studija objavljena je u časopisu Nature Medicine.

Izvor: Sveučilište Stanford