Na Sajmu stipendija u Zagrebu i Rijeci predstavlja se 11 vodećih ruskih sveučilišta

Na Sajmu stipendija u Zagrebu i Rijeci predstavlja se 11 vodećih ruskih sveučilišta

Institut za razvoj obrazovanja u utorak je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 15. put zaredom organizirao Sajam stipendija i visokog obrazovanja. Najveći sajam takve vrste u Hrvatskoj i regiji okupio je više od 60 institucija iz petnaest zemalja Europe i svijeta koje su predstavili svoje studijske programe i stipendiranja.

Zemlja partner ovogodišnjeg Sajma, Ruska Federacija predstavila je zagrebačkim studentima i srednjoškolcima mogućnosti studiranja na čak 11 vrhunskih sveučilišta iz područja nuklearne fizike, inženjerstva, ekonomije, humanističkih znanosti i umjetnosti.

U pozdravnom govoru veleposlanik Ruske Federacije Anvar Azimov izrazio je zadovoljstvo što je njegova zemlja po prvi puta partner ovog jedinstvenog sajma.

„Rusija je ne samo partner na ovom sajmu, nego i veliki prijatelj i partner Hrvatskoj. Drago mi je da predstavljamo 11 ruskih sveučilišta koja mogu podijeliti svoja iskustva”, istaknuo je veleposlanik Azimov. Dodao je kako se sustav obrazovanja u Rusiji smatra se jednim od najjačih u svijetu.

„Kao posljedica toga nije čudo da puno stranih studenata dolazi studirati u Rusiju. Po broju stipendija Rusija prednjači pred drugim zemljama što se tiče stipendija za strane studente. Radi se o 15 do 20 tisuća stipendija godišnje. Naš cilj je da što više državnih stipendija dobiju upravo studenti iz Hrvatske. Svake godine raste interes studiranja u Rusiji i to me veseli”, izjavio je veleposlanik Azimov.

Državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Branka Ramljak je rekla da je Ministarstvo pokrovitelj sajma, ali i izlagač te nudi svim zainteresiranim stipendije različitih kategorija.

„Zahvaljući proračunu, ali i sredstvima europskih fondova naš sustav stipendiranja je velik po broju stipendija. Imamo 13.800 stipendija, 10.000 tisuća je socio-ekonomskog karaktera, 400 je STEM stipendija i 400 stipendija po posebnim kategorijama“, istaknula je Ramljak. Pohvalila je održavanje Sajma stipendija i visokog obrazovanja jer omogućava da se studenti i srednjoškolci upoznaju ne samo sa mogućnošću stipendiranja u Hrvatskoj, nego i sa stipendiranjem koje nude europska i svjetska sveučilišta.

Izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja Ninoslav Ščukanec Schmith naglasio je da se od samih početaka održavanja Sajma želi motivirati učenike završnih razreda srednjih škola za studij.

„Kroz pružanje savjeta i informacija o studijima i mogućnostima financiranja studija sajam je najbolje mjesto da potaknemo učenike da uđu u sustav visokog obrazovanja i povećaju svoje šanse kasnije u životu“, rekao je Ščukanec Schmith. „U Institutu za razvoj obrazovanja smatramo da kvaliteta visokog obrazovanja se jača putem cirkulacije mozgova. Internacionalizacija donosi nove ideje, razbija predrasude, nameće veće standarde, jača konkurentnost pojedinca i visokih učilišta“, zaključio je.

Izrazio je zadovoljstvo što će ruski znanstvenici na Sajmu stipendija govoriti o relevantnim temama za hrvatske znanstvenike i studente kao što su umjetna inteligencija, digitalizacija znanosti, važnost humanističkog obrazovanja.

Jedno od uglednih ruskih sveučilišta koje se predstavlja na Sajmu stipendija je Moscow State University of Food Production. „Na ovom sveučilištu studira 5000 studenata . Svake godine za studij na sveučilištu je sve veći interes, jer će prehrambena industrija uvijek postojati. Naše sveučilište primjenjuje tehnologije koje zanimaju mlade. Ostvaruje tijesnu suradnju sa proizvodnjom. Stoga studenti paralelno imaju i praksu u proizvodnji i već prije diplome znaju točno gdje će raditi”, rekla je za ZG-magazin Liliya Kovtun, predstojnica odjela za ruski jezik kao strani jezik na Moscow State University of Food Production.

Dodala je da na sveučilištu studira 600 stranih studenata, a samo petnaestak iz Hrvatske, ali se nada da će broj hrvatskih studenata rasti.

„Neka srednja cijena jedne godine studija je 2700 američkih dolara, ali državna agencija Rossotrudničestvo ima natječaj za strane studente. Kad prođu taj natječaj mogu besplatno studirati u Rusiji četiri godine ako dobro znaju ruski, ako je potrebno dodatno znanje ruskog godinu dana uče jezik besplatno i nastave studij“, istaknula je Kovtun.

Među izlagačima je i veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj. „ Kanada nudi mogućnost studija u više od sto obrazovnih institucija. Različiti su smjerovi, različite vrste obrazovanja, od koledža gdje su praktična iskustva do sveučilišta s dosta istraživanja. Tijekom studija se može i raditi te i stipendije kreću od 17 do 50 tisuća dolara, ovisno o stupnju studiranja“, rekla je Perla Frgačić iz kanadskog veleposlanstva. Procjenjuje da je prošle godine iz Hrvatske u Kanadu na studij otišlo stotinjak studenata. Poručila je da svi zainteresirani mogu informacije o smjerovima koji se mogu studirati u Kanadi pronaći na www.educanada.ca.

Mogućnosti studiranja hrvatskim studentima pružaju i američka sveučilišta. Stoga i Education USA centar u Institutu za razvoj obrazovanja pruža besplatne informacije i savjetovanja o studiranju u SAD-u.

„Studenti koji žele studirati u SAD-u trebaju slijediti pet koraka. Trebaju istražiti mogućnosti , budući da u SAD-u je puno prilika, više od 4000 ustanova pruža visoko obrazovanje. Nakon toga trebaju pronaći način na koji će financirati studij s obzirom da je to skupo, ali postoji mogućnost stipendije i snižavanja školarina. Treći korak je prijava na fakultet. Nakon toga slijedi viza, pripremamo studente za odlazak, dobiju informacije što ih čeka kada dođu u SAD”, govori za ZG-magazin Ana Uglešić koordinatorica obrazovnog savjetovanja iz Instituta. Prošle je akademske godine u SAD-u studiralo više od 500 studenata iz Hrvatske.

Nakon Zagreba korisne informacije o školovanju u inozemstvu svi zainteresirani moći će dobiti na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja 17. listopada u zgradi Sveučilišnog odjela kampusa Sveučilišta u Rijeci. Program manifestacije će kao i u Zagrebu biti obogaćen zanimljivim panel raspravama.

Ivana Vranješ

Komentiraj

*