Na rješenje čeka još 200 pomoćnika u nastavi

Na rješenje čeka još 200 pomoćnika u nastavi

Ministrica Divjak je rekla da će se riješiti tih 200 zahtjeva za pomoćnicima u nastavi, jer se radi o djeci kojima je potrebna potpora. Najavila je da će se početkom tjedna znati kad će zahtjevi biti riješeni

Ivana Vranješ

Na inicijativu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak u petak je na Edukacijsko- rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu održan sastanak o osiguravanju pomoćnika u nastavi na kojem su sudjelovali osnivači škola, odnosno gradovi i županije te udruge uključene u taj proces.

Tijekom sastanka analizirali su se dugogodišnji problemi u tom području, među kojima je izrazito visok porast broja pomoćnika u nastavi. Uočeni su i glavni problemi oko provedbe Pravilnika o pomoćnicima u nastavi, koji je donesen prošle godine te su i u pismenom obliku prikupljeni prijedlozi kako unaprijediti Pravilnik.

Ministrica Divjak je novinarima rekla da je na sastanku objašnjeno zašto su neki zahtjevi o pomoćnicima u nastavi odbijeni, kako prepoznati i dobro pripremiti zahtjev i kome su zaista potrebni pomoćnici u nastavi. Najavila je kako bi do kraja godine trebale u proceduri biti izmjene i dopune Pravilnika o pomoćnicima u nastavi. Upozorila je da na terenu ima dosta problema jer se Pravilnik ne poštuje. Naglasila je da je ove godine odobreno rekordnih 4100 pomoćnika u nastavi, prošle godine ih je bilo tri tisuće, prije pet godina tisuću, a prije deset godina 200 te je pojasnila kako se pomoćnici u nastavi financiraju iz triju izvora, europskih fondova, novcima osnivača i posredstvom udruga koje se javljaju na natječaj za novac iz državnog proračuna.

Na upit novinara što će biti sa zahtjevima za pomoćnicima koji još nisu odobreni, ministrica je rekla da još treba donijeti jednu odluku vezanu za udruge. Kazala je kako treba vidjeti radi li se o „preklapanjima“, odnosno jesu li pomoćnici možda već odobreni osnivačima. Osim toga, Povjerenstvo treba donijeti i odluku vezano za pomoćnike za koje su osnivači trebali osigurati prethodnu suglasnost, što nisu učinili, a na to ih je Pravilnik obvezao. Ministrica je rekla da će se riješiti tih 200 zahtjeva za pomoćnicima u nastavi, jer se radi o djeci kojima je potrebna potpora. Najavila je da će se početkom tjedna znati kad će zahtjevi biti riješeni.

Predsjednica Povjerenstva za ponovnu procjenu zahtjeva i dekanica Edukacijskog-rehabilitacijskog fakulteta Snježana Sekušak-Galešev je rekla kako je Povjerenstvo razmatralo preko 700 zahtjeva, a prihvatilo je 400 zahtjeva iako nisu bili popunjeni kako je to bilo propisano Pravilnikom te je pojasnila da su iz dokumentacije pokušali utvrditi treba li učeniku pomoćnik u nastavi ili je zahtjev neopravdan. Istaknula je kako je Povjerenstvo ustanovilo da se od pomoćnika očekuje da rade poslove koji nikako ne mogu biti u njihovoj kompetenciji. Ocijenila je kako većina djece ne treba pomoćnika u nastavi te kazala da Povjerenstvo čeka nadopune za još 38 zahtjeva.

Siniša Bosanac iz inicijative “Pomozimo djeci s invaliditetom” je rekao da je inicijativa od siječnja upozoravala resorno ministarstvo na probleme u implementaciji Pravilnika te i dalje inzistiraju na ostavkama odgovornih u procesu – od osnivača do ministarstva.

Ustvrdio je da se inkluzivno obrazovanje ne može bazirati samo na pomoćnicima u nastavi. Stoga su tražili da se poveća broj stručnjaka i ukine zabrana zapošljavanja stručnih suradnika u školama s obzirom da na tisuću djece danas rade tri stručna suradnika i onda se traži kompenzacija u većem broju pomoćnika u nastavi umjesto da se poveća broj logopeda, edukacijskih rehabilitatora. Dodao je da je problem i u raznim Centrima za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, gdje pomoćnici u nastavi kompenziraju nedostatak rehabilitatora i radnih terapeuta. Inicijativa također zahtjeva da se od svih zainteresiranih dionika, odnosno ministarstva i udruga formira Savjet za inkluzivno obrazovanje koje bi donosilo obvezujuće preporuke i usmjeravalo tijek inkluzivnog obrazovanja.

Jeronim Čeko iz udruge pomoćnika u nastavi Pun-Hr ukazao je na probleme s kojima se pomoćnici suočavaju.

„Mnogim pomoćnicima se ne isplaćuje satnica od 25 kuna, uskraćuju im se prigodni darovi kao što je božićnica i regres, premda su preko europskih fondova sredstva osigurana, ne isplaćuje im se naknada za prijevoz. Mnogi problemi su vezani uz resorno ministarstvo i sa osnivačima škola, a jedan od glavnih je i sama edukacija”, rekao je za ZG-magazin Čeko. Dodao je kao im nije rečeno kada će se donijeti plan edukacije, koliko će to koštati, hoće li tko financijski pomoći pomoćnicima u nastavi jer će ekukacija koštati oko 5500 kuna, a pomoćnici rade za otprilike 2000 tisuće kuna i jako će ih malo moći financirati edukaciju.

Predsjednica Hrvatskog društva komunikacijskih posrednika Mirjana Juriša ukazala je na probleme rada sa gluhom djecom u školama te je naglasila da su ovi učenici godinama imali pomoćnike u nastavi koji nisu adekvatno radili s njima, jer nisu bili kvalitetno pripremljeni i i obrazovani za takav rad.

Jedna od majki čijoj je 13-godišnjoj kćerki neophodan pomoćnik u nastavi je Ana Čudina iz Zagreba.

„Radi se o djetetu s višestrukim teškoćama – autizam, epilepsija, cerebralna paraliza. Pohađa redovnu Osnovnu školu Mate Lovraka, ali po posebnom programu. No svih ovih godina imala je pomoćnika u nastavi koji je radio osim nje s još jednim djetetom. S obzirom na njezinu dijagnozi žalila sam se i žalba je usvojena te od ove godine će dobiti svog pomoćnika“, ispričala je za ZG-magazin Čudina.