
Na opterećenje okoliša utječe i korištenje društvenih mreža i gledanje serija
Iz bilježnice jednog profesionalca
Jedan, od trenutno najvećih svjetskih problema, je otpad. No, na opterećenje okoliša utječu i društvene mreže, gledanje serija i filmova na pretplatničke servise za streaming (treba raspisati natječaj za hrvatsku riječ godine), igranje (gaming) itd. Istovremeno je broj stanovnika od 1950. do sadašnjosti povećan od 2,6 na 7,9 milijardi stanovnika. U tom razdoblju razvoj svih znanosti i tehnike je dinamičniji od početka tehnike pred 3,4 milijuna godina (kamena oštrica) do 1950.
Od početka devedesetih godina bilježi se osnivanje diljem svijeta pa i u nas pojava brojnih „prijatelja okoliša“. Koji su svoju djelatnost u velikoj mjeri usredotočili na jednu skupinu materijala. Čija je proizvodnja porasla od 1,5 milijuna tona 1950. na 368 milijuna, do sada rekordne, 2019.
Suvremene medicine nema bez plastike
To je plastika. Zbog nekoliko spornih proizvoda. Poput plastičnih vrećica ili slamki. Nevjerojatno s kako slabim poznavanjem stvarnog stanja. Suvremene medicine nema bez plastike. No, i brojnih drugih djelatnosti poput materijalnih plastičnih tvorevina za potrebe digitalizacije.
Kao svjetski priznati stručnjak na području proizvodnje plastičnih i gumenih dijelova, s dugogodišnjim djelovanjem na tom području (1955.) odlučio sam povremeno ukazivati medijima na „zelene faktoide“. Pod naslovom Iz bilježnice jednog profesionalca. Bit će to skup osvrta na trenutne medijske teme. Često s pomoću odavno objavljenih tekstova. Godine 1997. Katedra za preradu polimera, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, kojoj sam tada bio na čelu, izvršila je prvo istraživanje sastava otpada na Jakuševcu.
Koliko plaćamo Austrijancima za spaljivanje opasnog medicinskog otpada?
Tone infektivnog otpada steriliziraju se u Hrvatskoj pa spaljuju u Austriji, naslov je članka u VL- od 3. veljače 2022. U knjizi Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja objavljen je profesionalčev prvi tekst o spalionicama Europa gradi nove spalionice (Vjesnik, 25. kolovoza 1996.) Zašto smije cijeli svijet graditi spalionice, jedino mi ne?
No imamo jednu spalionicu, relativno blizu IRB-a. Samo se otmjeno zove Krematorij. Što je s uginulim životinjama? O tome brine Agroproteinka. Treba navesti jednu pojedinost. Ljudsko biće i životinje su organski polimeri (živo). Kao i plastika (neživo).
Igor Čatić