Na Glavnom kolodvoru otkriven spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima

»Volio bih kada bi nam spomenik pomogao da se u hrvatskom društvu, koje se u jednom dijelu još uvijek nije pomirilo s neželjenom prošlošću, suočimo s vlastitom poviješću«, poručio je Tomislav Tomašević

(Foto: Grad Zagreb)

U povodu Dana stradanja i junaštva židovskog naroda – Jom hašoa, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i Oleg Mandić, preživjeli zatočenik koncentracijskog logora u Auschwitzu, u srijedu su na Glavnom kolodvoru otkrili spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima.

Spomenik je postavljen u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao i na brojne druge žrtve genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich. Upravo s mjesta gdje je podignut spomenik u kolovozu 1942. deportirano je 800 zagrebačkih Židova u koncentracijski logor Auschwitz.

Oleg Mandić je naglasio važnost otkrivanja spomenika kako se ni nakon osam desetljeća ne bi zatrla sjećanja na žalosna i sramotna zbivanja iz naše povijesti. Istaknuo je da samo sjećanje ne znači živjeti u prošlosti, već da je iskustva iz prošlosti potrebno sačuvati od zaborava i učiniti ih zalogom bolje budućnosti.

Prisjetio se i teških trenutaka koje je proživio kada su ga deportirali u logor smrti. Imao je samo 11 godina.

»Ova lokomotiva i kovčezi prenose misli na mnogobrojne transporte stočnih vagona pretrpanih Židovima, Srbima, Romima kao i Hrvatima različitih političkih i životnih pogleda«, rekao je.

Trajno mjesto sjećanja

Gradonačelnik Tomašević je poručio kako svaki spomenik ne treba samo dokumentirati povijest, nego nešto učiniti i za sadašnjost pa i budućnost.

»Spomenik može biti upozorenje i opomena, ali i pridonijeti informiranju i obrazovanju, osobito mladih, što se to stvarno događalo u Zagrebu i Hrvatskoj za vrijeme ustaškoga režima«, poručio je gradonačelnik Tomašević.

Izrazio je nadu da ovo mjesto na Glavnom kolodvoru, koje je autentično mjesto deportacije žrtava Holokausta, može postati i trajno mjesto sjećanja te doprinijeti puno tolerantnijoj budućnosti u kojoj i danas nalazimo primjere isključivosti i isključivanja onih drugih i drugačijih.

Gradonačelnik je naglasio kako niti jedan spomenik ne može u cijelosti svojom estetikom i likovnom ekspresijom izraziti stvarni događaj i zlo koje se dogodilo. »Volio bih kada bi nam spomenik pomogao da se u hrvatskom društvu, koje se u jednom dijelu još uvijek nije pomirilo s neželjenom prošlošću, suočimo s vlastitom poviješću«, zaključio je gradonačelnik.

Među mnogobrojnim visokim uzvanicima, svečanosti otkrivanja spomenika prisustvovali su preživjeli zatočenici logora, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici nacionalnih manjina te predstavnici diplomatskog zbora i civilnog društva.

Milanović; Spomenik konačno ima pravi natpis

Predsjednik Republike Zoran Milanović u izjavi novinarima izrazio je zadovoljstvo što je spomenik konačno otkriven, a »natpis uz njega pristojan«.

»Onaj ranije je bio nepristojan, eskapistički. Ako ćemo imati ovakav spomenik, onda treba i pisati što ide uz njega. Ljudi su bili žrtve nacista, Gestapoa, SS-ovaca i ustaškog režima«, rekao je Milanović.

Spomenik vrijedan 11 milijuna kuna, predstavlja oduzetu prtljagu stradalih. Otkriven je u Ulici kneza Branimira ispred zgrade Hrvatske pošte. Radovi na spomeniku započeli su u prosincu 2020., te je više od godinu dana stajao dovršen, ali ne i otkriven, zbog nemogućnosti dogovora o natpisu. Predstavnici židovske zajednice tražili su da to ne bude samo spomenik samo holokaustu, već svim žrtvama ustaškog terora ili žrtvama NDH.

Natječaj za izvedbu spomenika žrtvama Holokausta raspisao je i proveo Grad Zagreb. Na natječaj je pristiglo 38 radova, a ocjenjivački sud na čelu s predsjednikom suda Brankom Lustigom, kao prvonagrađeni rad odabrao je rad Dalibora Stošića red. prof. art. i Krešimira Rogine dipl.ing.arh. pod nazivom ‘Prisutna Odsutnost’. Kompozicija spomenika je zid kofera postavljen na horizontalu betonsku monolitnu ploču iscrtavan u formu monumentalnog groba, a u beton je utisnuto 6 milijuna sitnih Davidovih zvijezda. (ZG-magazin)