Na današnji dan: Završena šibenska katedrala, izvedeno prvo presađivanje ljudskog srca

Na današnji dan: Završena šibenska katedrala, izvedeno prvo presađivanje ljudskog srca

(Naslovna fotografija: Thaler Tamas / Wikimedia Commons)

Nakon temeljite obnove u 19. stoljeću katedrala je ponovno posvećena 1860., a poslije Drugoga svjetskog rata u cijelosti je obnovljena i sakristija te je izmjenom željeznih zatega 1961. obavljena i statička sanacija katedrale

Dogodilo se na današnji dan, 3. prosinca:

1536. Završena gradnja šibenske katedrale. Zbog nepovoljnih političkih prilika, potom i kuge i požara koji su pogodili Šibenik, gradnja nove katedrale svetog Jakova počela je tek 3. prosinca 1431. godine postavljanjem kamena temeljca. Katedrala je dovršena 3. prosinca 1536., a 1555. posvetio ju je biskup Ivan Lucije Štafilić. Nakon temeljite obnove u 19. stoljeću katedrala je ponovno posvećena 1860., a poslije Drugoga svjetskog rata u cijelosti je obnovljena i sakristija te je izmjenom željeznih zatega 1961. obavljena i statička sanacija katedrale. Tri granate ispaljene s broda bivše JNA a u rujnu 1991. probile su kupolu katedrale, a sanacija je završena 1996. godine.

1905. – Hrvatski jezikoslovac Josip Hamm rođen je u mjestu Gatu kraj Valpova 3. prosinca 1905., a umro je 1986. Na Sveučilištu u Zagrebu završio je studij slavistike i germanistike te radio kao predavač na gimnazijama u Prištini, Karlovcu i Zagrebu. Bio je lektor za poljski jezik, a 1948. postavljen je za docenta slavenske filologije s osobitim naglaskom na staroslavenski jezik. Bio je profesor slavenske filologije Bečkoga sveučilišta i pročelnik Instituta za slavensku filologiju u Beču te član JAZU/HAZU i Austrijske akademiju znanosti. Godine 1952. osnovao je Staroslavenski institut u Zagrebu, pod čijim pokroviteljstvom izlazi njegov časopis Slovo.

1918. – Kraljevstvo SHS: Nakon proglašenja ujedinjenje jugoslavenske države prestaje postojati i djelovati Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu.

Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan, rimski car (Izvor: Wikipedija)

313. – Rimsko Carstvo: U Splitu je umro rimski car Dioklecijan (rođen oko 236.), prefekt carske garde. Vojska ga 284. godine imenuje carem. Od uvođenja uvođenja tetrarhije važniji je po preustroju provincija; reformira poreze i novčanu politiku; 303. godine pokušava ediktom istrijebiti kršćanstvo. Nakon odstupanja 305. godine živi u palači iz koje se poslije razvio Split.

1137. – Kina: Na otočiću Shangchuanu umro španjolski isusovci Franjo Ksaverski (rođ. 7. 4. 1506.), utemeljitelj suvremenog misionarstva koji je zbog zasluga za kršćanstvo 1622. proglašen svecem. Bio je među prvim pristaša Ignacija Loyole i jedan je od osnivača Družbe Isusove (isusovaca) 1534. godine. Kao papinski i kraljev poslanik djeluje u Indiji, Malajskom poluotoku, na Molučkim otocima te u Japanu i Kini. Širenjem vjere brine se i za poznavanje mjesne kulture, jezika i običaja.

1787. SAD: Mnoštvo znatiželjnika okupilo se u Shepherdstownu uz obalu rijeke Potomac kako bi prisustvovali povijesnom događaju. Naime, tog je dana izumitelj James Rumsey zakoračio na grubo izgrađeni drveni čamac i upalio parnu mašinu. Vode Potomaca počele su bujati i odjednom se brod počeo kretati uzvodno, ostavljajući zaprepaštenu gomilu u čudu.

1800. – Njemačka: U bitci kod Hohenlindena nedaleko od Münchena francuska vojska u 2. koalicijskom ratu porazila je habsburške jedinice, čime utvrđuje položaj Napoleona kao prvog konzula Francuske.

1894. – Samoa, Velika Britanija: U mjestu Vailini umro je školski dječji pisac pripovjedač, pjesnik i dramatičar Robert Louis Stevenson (rođ. 13. 11. 1850.), autor pustolovnih romana Otok s blagom, Otmice, Crne strijele, a najpoznatije mu je djelo fantastično-psihološki roman Čudnovati slučaj dr. Jekylla i g. Hydea.

Renoir: “Mislilac” (1902.)

1919. – Francuska: U Cagnes-sur-Meru umro slikar i grafičar Pierre-Auguste Renoir (rođ. 25. 2. 1841.), jedan od začetnik francuskog impresionizma. Isprva slika realistički, prije svega na porculanu, zatim prelazi na impresionizam i slika na otvorenom, a na kraju se vraća u atelje. Prikazuje krajolike, mrtvu prirodu, portrete. Posljednjih godina života radi kipove u bronci (Alžirka, Loža, Kupačice, Autoportret u profilu).

1967. – Južnoafrička Republika: Kirurg Christiaan Barnard u bolnici Groote Schuur u Cape Townu pacijentu Louisu Washkanskom presadio srce žene koja je poginula u nesreći. To je prva uspješna operacija presađivanja ljudskog srca, no pacijent je nakon tri tjedna umro. Drugu takvu operacije slavnih kirurg obavi u siječnju 1968.

1973. – Prvi prelet sonde Pioneer 10 kraj Jupitera. Pioneer 10 (Pioneer F) je svemirska letjelica lansirana 3. ožujka 1972. za istraživanje Sunčevog sustava. To je prva letjelica koja je prošla kroz asteroidni pojas, do kojeg je stigla 15. srpnja 1972. te izvela neposredna istraživanja Jupitera kraj kojeg je prošla 3. prosinca 1973. na udaljenosti od 132.252 km i napravila prve fotografije tog planeta. Zadnji kontakt sa sondom je bio 23. siječnja 2003. zbog gubitka električne energije na udaljenosti od Zemlje od 12 milijardi kilometara.

Na 4. prosinca 1973., NASA-ina svemirska letjelica Pioneer 10 odašiljala je sve veće snimke Jupitera (Izvor: NASA)

1975. – Laos: Nakon odstupanja kralja i bijega rojalističkih generala, koji su do tada bili na vlasti, ukinuta je monarhija i proglašena Demokratska Narodna Republika Laos. (ZG-magazin)