Na današnji dan: Zagreb dobio električnu rasvjetu, umro Jacques Tati

Na današnji dan: Zagreb dobio električnu rasvjetu, umro Jacques Tati

Zagrebačke novine izvještavale su kako je Trg osvijetljen kao plesna dvorana. Kolikogod su se veselili električnoj rasvjeti, Zagrepčani su se na početku i pribojavali te novotarije

Dogodilo se na današnji dan, 5. studenoga:

1839. – Hrvatski glumac, redatelj i intendant Adam Mandrović rođen je na današnji dan, 5. studenoga 1893. u Novoj Gradiški, a umro je 12. 12. 1912. u Zagrebu. Glumačku karijeru započeo je 1857. u njemačkoj putujućoj družini, a ubrzo je angažiran u zagrebačkome HNK-u, gdje je 1874. preuzeo funkciju redatelja i ravnatelja Drame (do 1898.), a 1902. postao intendantom. Glumac zvonka glasa i uzorna deklamatorskoga stila, najzapaženije uloge ostvario je u klasičnim djelima Sofokla, Shakespearea i Schillera te u domaćem repertoaru. Režirao je tekstove klasičnih i suvremenihpisaca, europskih (C. Goldoni, J. Racine, N. V. Gogolj, E. Scribe, V. Sardou, H. Ibsen, H. Sudermann) i hrvatskih (I. Gundulić, J. Šenoa, J. E. Tomić, J. Kozarac, S. Miletić).

Godine 1863. otišao je u Beograd gdje osnova vlastitu putujući u družinu pa se potom vratio u Zagreb te ponovno od 1869. živi u Beogradu, gdje je jedan od osnivača Narodnog pozorišta. U jednom razdoblju radio je i u Sofiji, gdje je bio jedan od osnivača suvremena bugarskoga kazališta.

1907. – Javna električna rasvjeta u Zagrebu: Premda je zagrebačke ulice javna rasvjeta osvjetljavala od 18. stoljeća na modernu rasvjetu kakvu danas poznajemo trebalo je još pričekati. Naime, 1906. godine gradsko se zastupstvo napokon odlučilo za gradnju centrala na gradskom terenu, pokraj vodovoda, a godinu dana potom počinje i gradnja. Na početku studenoga dovršena je montaža, a 5. studenoga 1907. u 18.30 na Jelačićevu trgu zasjala je prva javna električna rasvjeta, uz veliko oduševljenje građana. Zagrebačke novine izvještavale su kako je Trg osvijetljen kao plesna dvorana. Kolikogod su se veselili električnoj rasvjeti, Zagrepčani su se na početku i pribojavali te novotarije.

1414. – Njemačka: U Konstanzu počeo zasjedati crkveni koncil (prema nekim izvorima 1. 11.) kako bi ujdeinio raskol koji traje od 1370. godine; uklonio čak trojicu aktualnih papa te za novog, Martina V., 11. 11. 1417. godine postavio laika. Koncil osuđuje reformatorske ideje Čeha Jana Husa te ga 6. 7. 1415. godine osuđuje na smrt lomačom.

1872. – Na današnji dan, 5. studenog 1872. godine, Susan B. Anthony (1820.-1903.), velika sufražetkinja, glasala je na izborima za američkog predsjednika – i time zaradila prekršajnu prijavu. Kad se nekoliko dana kasnije pojavila pred sucem, branila se pozivanjem na 14. amandman američkoga ustava, u kojem se pravo građanstva – pa tako i pravo glasa – priznaje svim osobama, a ne samo muškarcima. No obrana joj je bila uzalud. Sudac Ward Hunt joj je već prije početka suđenja bio pripremio presudu i obrazloženje te joj dodijelio kaznu od 100 dolara.

Susan B. Anthony, koja je prije toga održala strastveni govor zalažući se za žensko pravo glasa, na presudu je reagirala riječima: “Časni suče, znajte da nikad neću platiti ni dolara vaše nepravedne kazne!” Tako je i bilo. Zanimljivo je da iako je kazna ostala neplaćena, država je zbog toga nikad nije progonila, bojeći se da će žalba stići do ustavnog suda, gdje bi pitanje 14. amandmana vjerojatno bilo protumačeno drugačije nego kod suca Hunta.

1879. – Velika Britanija: U Cambridgeu umro fizičar James Clark Maxwell (rođen 13. 6. 1831.), tvorac suvremene elektrodinamike i elektromagnetske teorije svjetlosti te važan suautor kinetičke teorije plinova.

1912. – SAD: Demokrat Thomas Woodrow Wilson, dotadašnji rektor Sveučilišta Princetona i guverner New Jerseyja, prema nazorima liberalni i socijalni reformator izabran za 28. predsjednika SAD-a.

1914. – Cipar se nakon ulaska osmanskog carstva u ratu na strani Austro-Ugarskei Njemačke priključio Velikoj Britaniji; 1914. godine sile Antante zauzele su sve njemačke kolonije u Africi te u Kini i na Pacifiku (Togo, Kamerun, jugoistočna Afrika, istočna Afrika, Qingdao, Marijanski, Maršalovi i Karolinski otoci te Samoa). Velika Britanija je nad Egiptom koji je bio osmanski, 1812. proglasila protektorat.

1916. – Austro-Ugarska i Njemačka iz taktičkih razloga su proglasile osnutak samostalne Poljske kao ustavne nasljedne monarhije. Glavni cilj aktivnosti jest pridobiti Poljake u ratu protiv Rusije koja je s Austro-Ugarskom i Pruskom sudjelovala tri podjele Poljske, a s kojima je ona nestala sa zemljovida.

1943. – Jugoslavija: U gradu Jajcu osnovana je telegrafska agencija nove Jugoslavije – Tanjug.

1975. – Španjolska: U Madridu umro fašistički diktator Francisco Franco y Bahamonde (rođen 4. 12. 1892.), general, vođa otpora protiv španjolske republike i uzročnik građanskog rata 1936. – 1939. godine, od tada državni poglavar. Nasljeđuje ga princ Juan Carlos I., kojeg je Franco odgojio za nasljednika; postao je kralj i objavio demokratsku budućnost države.

1982. – Francuska: U Parizu umro Jacques Tati (pravo prezime Tatischeff, rus. Tatiščev), francuski filmski glumac i redatelj (Le Pecq, 9. 10. 1908 – Pariz, 5. 11. 1982). Iz obitelji ruskih imigranata, studirao umjetnost. Od 1931. nastupao u kabaretima, nakon nekoliko kratkometražnih filmova, 1948. realizirao, kao glumac, scenarist i redatelj, cjelovečernji film Praznični dan (Jour de fête) s tipičnim karakterom šutljiva i pomalo nespretna osobenjaka kojega je glumio i u sljedećim dvjema komedijama kojima je postao međunarodno poznat: Odmor gospodina Hulota (Les Vacances de Monsieur Hulot, 1953) i Moj ujak (Mon oncle, 1958., Oscar za najbolji film na stranom jeziku).

U njima je potpuno definirao stil zasnovan na slabo strukturiranim fabulama koje su tek polazište za komične situacije sastavljene od razrađenih vizualnih gegova, zvučnih efekata i šumova (s malo dijaloga) te na ironiziranju konformizma i snobizma srednje klase i dehumanizirajućih aspekata modernoga života koje kontrastira s lirskim trenutcima vezanima uz likove djece i slike predgrađa.

Nakon financijskog neuspjeha ambicioznoga projekta Vrijeme igre (Playtime, 1968), satire potrošačkoga društva realizirane tehnikom širokoga platna (koju je rabio kako bi istodobno razvijao više komičnih situacija unutar kadra), režirao je još dva filma: Prometna gužva (Trafic, 1971) i Parada (Parade, 1973), o cirkusu. Vrhunski nastavljač tradicije tzv. mehaničkog slapsticka (zasnovanoga na sukobu čovjeka i stroja), jedan je od najistaknutijih filmskih komičara uopće.

2006. – Sadam Husein bio je irački predsjednik od 1979. do 2003. godine. U ožujku 2003. godine Sjedinjene Države i Velika Britanija pokrenule su jednostranu vojnu akciju (bez dopuštenja Ujedinjenih naroda) protiv Iraka. Glavni cilj vojne akcije – svrgavanje Huseina s vlasti – postignut je nakon tri tjedna ratovanja. Dana 13. prosinca 2003. američke snage uhitile su Sadama Huseina blizu grada Tikrita.

U srpnju 2004. počinje prvo sudsko saslušanje, a u listopadu 2005. započelo je suđenje za zločine koje je irački vođa počinio nad Kurdima i Šijitima tijekom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Sadam Husein je 5. studenog 2006. osuđen na smrt vješanjem. (ZG-magazin)

Komentiraj

*