Na današnji dan: Umro Tvrtko I. Kotromanić, NASA-ina sonda stigla do Marsove orbite

Na današnji dan: Umro Tvrtko I. Kotromanić, NASA-ina sonda stigla do Marsove orbite

(Spomenik kralju Tvrtku I. u Herceg Novom / Izvor: Wikipedija)

Godine 1390. Tvrtko I. pokorava Split, Trogir i Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčulu. Središnji položaj Bosne, njegove rodbinske veze i feudalno rasulo u Hrvatskoj i Srbiji omogućili su Tvrtku da okupi pod svojom vlašću velik teritorij

Dogodilo se na današnji dan, 10. ožujka

1391. – Stjepan Tvrtko I.: Bosanski ban i prvi bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić umro je iznenada 10. ožujka 1391. u 53. godini života. Za njegove vladavine ostvarena je politička stabilnost te značajan kulturan i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a njega najvećem vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne. Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo te kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima, na kojem se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana, koji će poslati znakom bosanskih kraljeva.

U odnosima s Hrvatskom, nakon smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I., miješao se i u hrvatske poslove, pa se priključio hrvatskim feudalnim buntovnicima i usmjerio svoju aktivnost prema južnoj Hrvatskoj. Godine 1390. pokorava Split, Trogir i Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčulu. Središnji položaj Bosne, njegove rodbinske veze i feudalno rasulo u Hrvatskoj i Srbiji omogućili su Tvrtku da okupi pod svojom vlašću velik teritorij. Daljnje okupljanje nasilno je prekinulo osmansko prodiranje.

1889. – Hrvatski slikar Jozef Kljaković rođen je u Solinu 10. ožujka 1889., a umro u Zagrebu 1969. Na zagrebačkoj Akademiji predavao je zidno i dekorativno slikarstvo. U slikarstvu motivi su mu religijski i zavičajni, a slikao je i portrete istaknutih osoba. Naslikao je ciklus 14 fresaka u crkvi sv. Marka u Zagrebu, u župnim crkvama u Vranjicu, Dobroti i Biskupiji kod Knina te u Trgovačko-obrtničkoj komori i Gradskoj vijećnici u Zagrebu. Bavio se i karikaturom, ilustriranjem knjiga, a pisao je i suvremenu prozu. Za NDH Kljaković je bio zatvoren u Zagrebu te 1943. odlazi u političku emigraciju u Europu i Južnu Ameriku. U Zagreb se vraća godinu dana prije svoje smrti. Svoju kuću i dijela darovao je gradu Zagrebu.

1896. – Hrvatska slikarica i grafičarka Anka Krizmanić rođena je 10. ožujka 1896. u Omilju pokraj Sv. Ivana Zeline, a umrla je u Zagrebu 1987. U početku se bavi crtežom i grafikom, a nakon toga nastaje ciklus njezinih pastela. Radila je i tapiserije, modne crteže i skice za lutkarsko kazalište. Izradila je grafičku mapu Ples, dvije litografske mape Dubrovnik te nekoliko ciklusa pejzaža, portreta, seriju autoportreta i karikatura, plesnih i scenskih motiva i folklornih plesova.

241. pr. Kr. – Rim u bitci kod otoka Aegates porazio Kartagu čime je nakon 23 godine završen I. punski rat. Povod ratu je bila kontrola žitorodne Sicilije, a prema mirovnom ugovoru, Kartaga je predala Rimljanima Siciliju i bila dužna plaćati ratnu odštetu.

1861. – Rusija: U Sankt Peterburgu umro ukrajinski pjesnik i slikar Taras Grigorovič Ševčenko (rođen 9. 3. 1814.), koji se proslavio poemama Gajdamaki, Kobzar, San i romanom Umjetnici.

1876. – Alexander Graham Bell je uputio prvi uspješni telefonski poziv. Povijesna rečenica bila je: »Mr. Watson, come here, I want to see you.«

1912. – Kina: Predsjednik Republike Sun Jat-sen odstupio. Njegov je položaj preuzeo vojni zapovjednik Yuan Shikai, koji ubrzo pokazuje svoje monarhističke težnje. Sun Jat-senova Nacionalna narodna stranka Kuomintang u srpnju 1913. godine optužila ga je za zlouporabu vlasti; zabranio je Kuomintang i izazvao drugu (tada neuspješnu) Kinesku revoluciju.

1940. – Sovjetski Savez: U Moskvi umro pripovjedač i dramatičar Mihail Afanasevič Bulgakov (rođen 15. 5. 1891.); isprva se bavi sudbinom pojedinaca u revoluciji i građanskome ratu (Bijela garda), slijedi razdoblje satirične proze i fantastične groteske (Kobna jaja, Purpurni otok), a u svom najpoznatijim dijetu dijelu Majstor i margarita groteskno i satirični razotkriva birokratsku degeneraciju društva te odnose između umjetnosti, filozofije i vlasti.

2006. – NASA-ina višenamjenska sonda Mars Reconnaissance Orbiter stigla je 2006. godine do Marsove orbite. Nakon petomjesečnih priprema sonda je krajem 2006. godine ušla u »istraživačku putanju« i započela mjerenja raznovrsnim instrumentima kojima će se prikupiti i na Zemlju poslati količina podataka veća nego u svim dosadašnjim međuplanetarnim misijama.

NASA/JPL/Corby Waste, Public domain – Wikimedia Commons

(ZG-magazin)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni