Na današnji dan ubijen August Cesarec
Cesarec je objavljivao putopise, prevodio Gorkog, Hugoa i Zolu te pisao u mnogim listovima, časopisima i tjednicima
1941. – Hrvatski književnik, publicist i politički djelatnik August Cesarec rođen je u Zagrebu 1893., a umro je 17. srpnja 1941.u zagrebačkoj Dotrščini. Već kao gimnazijalac bio je socijalistički usmjeren, zbog čega je više puta zatvaran, a optužen je i za sudjelovanje u atentatu na kraljevskog povjerenika Slavka Cuvaja te osuđen na zatvor. Kao uvjereni antifašist boravio je 1937. godine u Španjolskoj, o čemu je pisao u knjizi Španjolski susreti. Nakon povratka u Zagreb s Miroslavom Krležom pokrenuo je i uređivao časopis Plamen, koji je ubrzo zabranjen. Cesarec je ponovno uhapšen i zatvoren pošto je kao predstavnik Komunističke partije Jugoslavije bio u Moskvi, a njegovu zatvaranju protive se listovi Borba i Savremenik. Za vrijeme NDH bio je zatvoren u dvorcu Kerestinec, a strijeljan je nakon što je uhvaćen u poznatom proboju logoraša iz Kerestinca 1941. godine. Bijeg je organiziran nakon strijeljanja Otokara Keršovanija i drugova. No zbog loše organizacije bijeg nije uspio i svi su bjegunci uhvaćeni i odvedeni u podrum zatvora u ulici Račkoga 9. Nekoliko dana poslije stavljeni su pred senat pokretnog prijekog suda i zbog pokušaja pobune protiv državne vlasti osuđeni na smrt.
Cesarec je objavljivao putopise, prevodio Gorkog, Hugoa i Zolu te pisao u mnogim listovima, časopisima i tjednicima, kao što su Plamen, Istina, Novi svijet, Borba, Kritika, Nova Evropa, Savremenik, Obzor, Jutarnji list, Vijenac i drugi. Najznačajniji dio njegova opusa čine romani Careva kraljevina, Zlatni mladić i Bjegunci. Na početku stvaralačkog djelovanja piše ekspresionistički roman Bijeli lutalac. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo je Sin domovine, drama o Eugenu Kvaterniku. Nakon smrti objavljena su njegova Sabrana djela u dvadeset svezaka.
1976. – u Montréalu u Kanadi počele XXI ljetne olimpijske igre koje su završile 1. kolovoza. Na ovim Olimpijskim igrama proslavili su se kubanski trkač Alberto Juantorena pobjedama na 400 i 800 m, finski trkač Lasse Viren pobjedama na 5000 i 10.000 metara te mlada rumunjska gimnastičarka Nadia Comăenci s tri zlatna odličja. Od ekipa je najuspješnija bila sovjetska sa 47 zlatnih odličja.