Kada je umro, jedan drugi genij – Goethe, rekao je za njega: Nikad dosad nije postojao umjetnik tako nabujale snage, silovite volje i skrivene nježnosti
Dogodilo se na današnji dan, 26. ožujka:
1756. – Hrvatski sabor ograničio progon vještica. Kazneni postupak protiv vještica i čarobnjaka u našim su krajevima vodili sudovi slobodnih i kraljevskih gradova, županijski sudovi i vlastelinski sudovi pojedinih feudalaca. Godine 1740. Marija Terezija, premda je i sama vjerovala u postojanje vještica, izdala je opću naredbu za sve austrijske zemlje prema kojoj su sve izrečene presude protiv vještica i čarobnjaka morale biti podnesene njoj osobno na potvrdu. Odredba međutim nije vrijedila u Hrvatskoj i Ugarskoj, pa je kraljica i za područje Hrvatske 1756. izdala odredbu sličnu onoj koja je već vrijedila za austrijske nasljedne zemlje. Tako su sudovi i dalje mogli voditi procese protiv vještica i čarobnjaka te donositi presude, ali se one nisu mogle izvršavati prije kraljičine potvrde. Hrvatski sabor ovu je odluku ozakonio 26. ožujka 1756. člankom 6., a dvije godine kasnije Marija Terezija je donijela novu odluku prema kojoj sudovi u Hrvatskoj i Slavoniji više uopće nemaju pravo voditi procese protiv čarobnjaštva bez njezine posebne dozvole.
1888. – U Perastu rođen Pavao Butorac, hrvatski povjesničar i teološki pisac (umro 1966. godine). Studirao je u Zagrebu i bio kotorski biskup. Proučavao je povijest, povijest kulture i umjetnosti Boke kotorske i Dubrovnika. Bio je suradnik u časopisima Hrvatska prosvjeta i Narodna starina.
1713. – Velika Britanija i Španjolska sklapaju Madridski sporazum, koji je Britaniji omogućio prodaju robova u američkim španjolskim kolonijama, a europski učenjaci još su raspravljali o tome imaju li crnci uopće dušu.
1827. – U Beču umro Ludwig van Beethoven (rođen 16. ili 17. prosinca 1770. u Bonnu), genijalni njemački skladatelj i jedan od najvećih umjetnika u povijesti čovječanstva. Kao oduševljeni pristaša francuske revolucije odrazio je u svojoj glazbi duh nove epohe, oslobodivši je prvi put u povijesti društvene uvjetovanosti i izrazivši u njoj načelo umjetnosti kao izraza osobnosti i unutrašnjeg života. U Bonnu dolazi u doticaj sa starijom i suvremenom glazbom i književnošću i upisuje studij filozofije. Godine 1792., kad drugi put dolazi u Beč, studira kod Haydna, Salierija i drugih uglednih majstora te Beč više ne napušta.
Nije imao stalnog namještenja, međutim, preporukom svojih bonskih prijatelja, osobito grofa Waldsteina, ušao je u bečke aristokratske krugove gdje se u to doba mnogo muziciralo te ubrzo stekao priznanje kao vješt glazbenik. No, pijanistička ga karijera nije zanimala i on se, ohrabren ponudama nakladnika, sve više posvećuje skladanju. Do 1800. piše uglavnom djela za klavir – sonate do opusa 14, među njima i Patetičnu, i za druge raznovrsne komorne sastave. Tada počinje stvarati i simfonije, njih devet.
Godine 1804. izvodi se njegova Treća simfonija u Es-duru, prvotno nazvana Bonaparte, a potom Eroica. Sretan u svojoj umjetnosti Beethoven vjeruje da će se i njegov privatni život promijeniti, osobito kada 1806. boravi kao gost obitelji Brunswick na njihovu imanju u Mađarskoj. Zaljubljen u Terezu Brunswick, valjda jedinu ženu koja ga je doista voljela i koja je shvatila svu veličinu njegove glazbe, s njom se potajno zaručio, ali do braka nije došlo te je do smrti ostao neženja.
U vrijeme održavanja Bečkog kongresa 1815. izvodi se Osma simfonija u F-duru te druga verzija Beethovenove jedine opere Fidelio. Usporedno sa simfonijama skladao je 1815. poznate klavirske sonate – Mondschein, Appassionatu i Les adieux, čudesne gudačke kvartete, kao što je opus 59. nazvan Razumovski, u kojima je uzdigao glazbu na razinu spoznajne umjetnosti, violinsku Kreutzersonatu, klavirske koncerte u c-molu, G-duru, Es-duru te prekrasni violinski koncert u D-duru. U tom razdoblju punoga stvaralačkog napona već je gluh te izvedbe svojih djela više nije mogao čuti, ali ono što je tada skladao – Missu solemnis za sole, zbor i orkestar, posljednje klavirske sonate i Devetu simfoniju u d-molu, u kojoj solisti i zbor u četvrtom stavku pjevaju Odu radosti na Schillerov tekst, te posljednjih pet gudačkih kvarteta, govori o genijalnoj glazbenoj nadarenosti i neslomljivoj snazi volje.
U svom monumentalnom djelu otvorio je glazbi nove puteve razvoja. Beethovenov specifični tematski aforizam, ciklički sonatni oblik i posebno simfonijski stil u ishodištu su nove glazbe Bartoka i Schönberga. Kada je umro, jedan drugi genij – Goethe, rekao je za njega: Nikad dosad nije postojao umjetnik tako nabujale snage, silovite volje i skrivene nježnosti.
1902. – U Muizenbergu blizu Cape Towna umro vodeći britanski trgovac dijamantima i kolonijalni političar Cecil Rhodes, po kojem je ime dobila kolonija Rodezija.
1923. – U Parizu umrla slavna i popularna kazališna glumica Sarah Bernhard (rođena 22. listopada 1844.), najveća glumica svog vremena. Većinu uloga odigrala u kazalištu Comédie Française, a nastupala je i u drugim velikim europskim i američkim kazalištima.
1931. – Sud za zaštiu države (Kraljvine Jugoslavije) samo je u jedno procesu osudio 40 komunista na duge zatvorske kazna (najviše na 18 godina).
1959. – U La Jolli, u Kaliforniji, umro pisac popularnih kriminalističkih, odnosno detektivskih romana Raymond Chandler (rođen 23. srpnja 1888.), otac samovoljnog detektiva Philipa Marlowea. Prema mnogim njegovim djelima snimljeni su filmovi.
1969. – U Mexico Cityju umro Berick Traven Torsvan (rođen 5. ožujka 1890. u Chicagu), jedan od najzagonetnijih književnika 20. stoljeća, slavni autor znamenitih romana Mrtvački brod, Blago Sierra Madre, Pobuna vješanih i Berači pamuka, koji je svoja djela potpisivao pseudonimom B. Traven.
Sve do smrti u Meksiku, 26. ožujka 1969., slao je poruke putem svojih opunomoćenika da pisac uopće ne mora imati životopis jer jedina njegova biografija trebaju biti njegova djela.
Traven nije znao tko su njegovi roditelji, a pretpostavlja se da je nezakoniti sin Kaisera Wilhelma II. Nakon sloma bavarske socijalističke republike bio je 1919. osuđen na smrt, ali je uspio pobjeći . Tada i počinje njegov književni uspon. Bijeg iz Europe na tankerima opisao je u Mrtvačkom brodu, a o utočištu koje je našao među meksičkim Indijancima stvorio je cijeli epski ciklus u kojem se posebno ističe General iz džungle.
U svojim djelima spaja osebujnu poetičnost sa strastvenim zastupanjem potlačenih i izrabljivanih, te se snagom pripovijedanja, jetkošću ironije, opisima svijeta u kojem žudnja za novcem i bogatstvom razara ljudske duše, uvrstio među vrhunske romansijere prve polovice dvadesetog stoljeća. Mnoga njegova djela doživjela su filmske i televizijske realizacije.
Osobito popularna bila je ekranizacija priče o pustolovu i kopaču zlata Blago Sierra Madre s nenadmašivim Humphreyem Bogartom u glavnoj ulozi.
1995. – Europska unija: Na temelju zaključaka donesenih u Schengenu ukinut je nadzor nad prometa osoba na svim unutarnjim granicama od Lisabona do Flensburga, a na vanjskim granicama država potpisnica uveden je pooštren nadzor s tzv. schengenskim informativnim sustavom, vezanim na središnje računalo u Strasbourgu. (zg-magazin)
