Na današnji dan: Rođena Slava Raškaj, Sovjeti lansirali Lunu 1

Slava Raškaj umrla je 1906. u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu, a tek nakon mnogo godina njezini su posmrtni ostaci preneseni sa zapuštenog bolničkog groblja u rodni Ozalj

Dogodilo se na današnji dan, 2. siječnja:

1877. – Slikarica čiji su akvareli najviši domet hrvatskoga akvarelnog slikarstva potkraj 19. i na početku 20. stoljeća, Slava Raškaj rođena je gluhonijema u Ozlju 2. siječnja 1877. U njezinu umjetničkom stvaralaštvu mogu se uočiti dvije faze. U prvoj su crtež i boja kristalno jasan doživljaj ljepote prirode, a u drugoj nastaju njezina najbolja djela: Kruške, Suncokreti te Potočnice. Slava Raškaj umrla je 1906. u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu, a tek nakon mnogo godina njezini su posmrtni ostaci preneseni sa zapuštenog bolničkog groblja u rodni Ozalj.

1900. – Riječke dnevne novine pod nazivom Novi list pokrenuo je Frano Supilo 2. siječnja 1900. Nakon brojnih zabrana, promjena imena te prekida u izlaženju godine 1954. dobivaju sadašnje ime.

1992. – Sarajevsko primirje: Dana 2. siječnja 1992. u Sarajevu su hrvatski ministar obrane Gojko Šušak i general JNA Andrija Rašeta, u nazočnosti posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea, potpisali tzv. Sarajevsko primirje. Njegovim stupanjem na snagu dokončana je prva, sveobuhvatna faza »ni rata ni mira«, odnosno sukoba niskog intenziteta, koja će potrajati do 1995. To primirje, koje je bilo preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj, omogućilo je srpskim snagama vrijeme za pregrupiranje i slijedeću etapu rata u BiH s dalekosežnim posljedicama i za Hrvatsku.

2005. – Hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf i akademik Edo Murtić umro je u Zagrebu 2. siječnja 2005. Prvu samostalnu izložbu imao je u dobi od 14 godina, a za života je ostvario 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima. Od 1941. sudjeluje u Drugome svjetskom ratu, a 1943. uključuje se u antifašistički pokret. Murtić je bio član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskoga helsinškog odbora. Velik broj njegovih radova, koji su danas dio mnogih privatnih i javnih zbirki diljem svijeta, dobio je međunarodna priznanja.

1492. – Ujedinjena kastiljska i aragonska vojska oslobodila Granadu, posljednje muslimansko uporište u Europi; time je završena dugotrajna rekonkvista (borba za ponovnim osvajanjem) nakon provale islamskih osvajača na Pirenejski poluotok 711. godine.

1635. – U Parizu prvi ministar Luja XIII., kardinal Richelieu, osniva Francusku akademiju, sa svrhom njegovanja francuskog jezika, gramatike i literature; raspuštena je u vrijeme revolucije 1793. godine, a Napoleon je obnavlja 1803. godine.

1776. – Habsburška Monarhija: Marija Terezija ukida kažnjavanja mučenjem (torturu) u sudskim postupcima.

1801. – U Zürichu umro teolog, filozof i književnik Johan Kaspar Lavater (rođ. 15. 11. 1741.), predstavnik fiziognomike, učenja o tumačenju ljudskog karaktera na temelju vanjštine. Njegovi Fiziognomički fragmenti potaknuli su žive znanstvene rasprave.

1882. – Industrijalac John D. Rockefeller osnovao naftnu kompaniju Standard Oil Trust, koja povezuje 40 naftnih poduzeća; Nafta se u Pennsylvaniji crpi od 27. 8. 1859., a Rockefeller je prvu rafineriju izgradio 1863. godine.

1891. – Kolonija Njemačka Istočna Afrika dolazi pod neposrednu upravu Njemačkoga Carstva. Njemačka prisvaja kolonije u Africi prema uzoru na druge kolonijalne države, uglavnom na temelju gotovo simboličnih trgovačkih naselja koja tamo osniva (1884. proglasila je Njemačku Jugozapadnu Afriku te prisvojila Kamerun i Togo, a slijedeće godine i Njemačku Jugoistočnu Afriku; njezine kolonije u kojima đivi jedva 12 milijuna ljudi protežu se na gotovo 2,7 milijuna četvornih kilometara).

1905. – Početak 20. stoljeća obilježio je rusko-japanski sukob, koji je okončan upravo na današnji dan 1905. godine, kao dalekoistočni uvod u Prvi svjetski rat i promjene u ruskom sustavu. No strahote su se nastavile i nakon završetka rata, kada je u SAD eskaliralo rasno motivirano nasilje. Sve veća uloga Afroamerikanaca u svakodnevnom životu Amerike nije se svidjela većinskom bijelom stanovništvu, koje je spalilo do temelja prvi gradić potpuno naseljen Afroamerikancima, Rosewood na Floridi.

1913. – U Cannesu umro meteorolog Léon Teisserenc de Bort (rođ. 5. 11. 1855.). U pionirskom proučavanju atmosfere meteorološkim balonima (više od 200 pokusa) otkrio je stratosferu i utro put istraživanju višihz slojeva atmosfere.

1942. – U Washingtonu su predstavnici 25 država potpisali, dan prije prihvaćen, Vašingtonski sporazum Ujedinjenih naroda, kojim prihvaćaju načela Atlantske povelje te se odriču sklapanja (separatnog) mira s nekim od fašističkih država ili njihovih saveznica.

1959. – Početak svemirskih letova dogodio se već u pedesetim godinama prošlog stoljeća, da bi američke frustracije bile dovedene do usijanja kad su Rusi na današnji dan 1959. godine lansirali Mechtu, poznatu i kao Luna 1, prvi svemirski brod koji je proletio kraj Mjeseca i ušao u orbitu oko Sunca.

2008. – Na Njujorškoj burzi cijena nafte nakon stalnih poskupljivanja prvi put u povijesti prešla je granicu od 100 dolara za barel; u 2007. godini cijena se barela nafte udvostručila. (zg-magazin)