Na današnji dan rođen Oton Kučera, umro Gustave Courbet

Na današnji dan rođen Oton Kučera, umro Gustave Courbet

Kučera je naš najpoznatiji popularizator znanosti i tehnike, a astronomiji ga nazivaju i »hrvatskim Flammarionom«, po glasovitom francuskom popularizatoru astronomije

Dogodilo se na današnji dan 31. prosinca:

Stara godina: Na Silvestrovo, nazvano po papi Silvestru I. dugo nije bilo suvremenih zabava, više je to bila prigoda da se osvrnemo na sebe i godinu koje na isteku; bilo je to vrijeme ispunjeno molitvom i različitim obredima vezanima za hranu vodu i sitne darove; cijele noći po kući gorjelo svjetlo, a drugi dio večeri bio je ispunjen zabavom, društvenim igrama, proricanjem iz cipela, listića tekuće vode, trčanjem oko kuće, prisluškivanjem razgovora životinje; praznovjerni su kuhali crnog mačka kako bi došli do čarobne kosti…

1856. – Najveći hrvatski popularizator tehnike i priodoslovlja, profesor, prirodoslovac, astronom, književnik, predsjednik Matice hrvatske i autor nekoliko udžbenika iz fizike i niza znanstveno-popularnih dijela iz fizike astronomije i elektrotehnike, Oton Kučera, rođen je 31. prosinca 1856. godine u Petrinji, a umro 1931. u Zagrebu. Kao odličnom i talentiranom učeniku dodijeljena mu je Krajiška stipendija te je u Beču studirao fiziku, matematiku i astronomiju, a usavršavao se u astronomiji na bečkoj zvjezdarnici.

Već u dobi od 19 godina počeo je predavati u vinkovačkoj gimnaziji, a tri godine kasnije objavljuje prve znanstveno-stručne radove. Bio je jedan od osnivača Hrvatskoga naravoslovnog (prirodoslovnog) društva utemeljenog u Zagrebu potkraj 1885., u Požegi je osnovao i prvu školsku zvjezdarnicu, a 1892. tiskana je i njegova prva znanstveno-popularna knjiga Crte o magnetizmu i elektricitetu.

Kučera je naš najpoznatiji popularizator znanosti i tehnike, a astronomiji ga nazivaju i »hrvatskim Flammarionom«, po glasovitom francuskom popularizatoru astronomije. Dolaskom u Zagreb 1892. godine počinje njegovo najplodnije razdoblje stvaralaštva. Predavao je u Realnoj gimnaziji, gdje je uredio prvi suvremeni kabinet za fiziku, izdao knjigu Vrieme – crtice iz meteorologije i znanstveno-popularno astronomsko djelo Naše nebo. Godine 1899. pisao je udžbenike iz fizike astronomije i kemije, bio predavač više matematike i teorijske fizike s mehanikom na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je bio i predstojnik.

Uz obveze na fakultetu, bio je ravnatelj Zvjezdarnice u Zagrebu, čije je utemeljenje inicirao i aktivnim djelovanjem uspio ostvariti 1903. godine. Bio je član Francuskoga astronomskog društva u Parizu, predsjednik Matice hrvatske, tajnik i predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva i član Družbe Braće hrvatskoga zmaja. Među brojnim knjigama koje je objavio u svojem kasnijem razdoblju ističu se Novovjeki izumi, Gibanja i sile i Telegraf i telefon bez žica. Zbog njegova golemog doprinosa hrvatskom znanstvenom i tehnološkom preporodu te odgajanja mnogih ljubitelja astronomije, pa i otkrivača osobno, prvi numerirani asteroid Zvjezdarnice Višnjan imenovan je njemu u čast – (7364) Otonkucera.

1600. – Engleska: Kraljica je 1599. godine osnovanoj Istočnoindijskoj kompaniji dodijelila isključivo pravo trgovanja s (Istočnom) Indijom: privilegij su 1609. godine obnovili »zauvijek«.

1622. – Nizozemska, Njemačka: U Leidenu je umro njemački kartograf Philipp Clüver (rođen 1580.), glavna osoba u obnovi europske geografije kao znanosti i utemeljitelj povijesne geografije; isprva kao vojnik putuje Europom, a nakon 1615. godine u Leidenu radi kao akademski geograf, istražuje i piše u (Uvod u univerzalnu geografiju); pri opisivanju država dosljedno provodi načelo povijesnoga uvoda u geografski opis. To se njegovo temeljno djelo smatra standardnim gotovo 150 godina.

1793. – SAD: Ministar vanjskih poslova Thomas Jefferson, koji se ne slaže s neutralnom politikom SAD-a prema protufrancuskom ratu, odstupio je s položaja.

1877. – Švicarska, Francuska: U kantonu Vaudu umro je francuski slikar Gustave Courbet (rođen 10. 6. 1819.), samouki majstor i utemeljitelj realističke umjetnosti (Pokop u Ornansu, Val). Sseljački sin (zato mu galerije odbijaju djela), prema uvjerenjima socijalist.

“Val” (Izvor: Wikipedija)

Prvotno sklon romantici (Ranjenik), nastojao je svoje djelo osloboditi konvencionalnih formi i akademskih shema pa se u potpunosti predao studiju prirode, objektivnom i realističkom prikazivanju svakidašnjice, slikajući u početku motive iz života radnika i seljaka (Tucači kamena, 1849., Žena što prosijava žito, 1855.). Minimalnim sredstvima kompozicije, vertikalama i horizontalama, postiže epsku veličinu i monumentalnost. U njegovu velikom opusu dominiraju figuralne kompozicije (Susret, Atelijer), koloristički bogati krajolici i marine, portreti (Pierre-Joseph Proudhon s djecom) te mrtve prirode (Mrtva priroda s jabukama).

“Dobar dan, gospodine Courbet”

1936. – Španjolska: U Salamanci je umro dramatičar, romanopisac esejist i filozof Miguel de Unamuno y Jugo (rođen 29. 9. 1864.), glavni predstavnik generacije 98, koji želi pomoću povijesti i kulture preoblikovati suvremenu Španjolsku (Mir u ratu, O tragičnom osjećaju života).

Najpoznatiji je po filozofskom ogledu O tragičnom osjećanju života (Del sentimiento trágico de la vida, 1913.), u kojem raspravlja o ljudskoj egzistenciji iz očišta borbe razuma i vjere. Povijest ljudskoga mišljenja odlikuje se sukobom vjere i razuma, čovjekove smrtnosti i težnje za besmrtnošću. To donosi metafizičku tjeskobu, ali se iz nje rađaju vjera, nada i ljubav, jer se Bog objavljuje putem srca. Prema Unamunu, najdublji pokretač čovjekova djelovanja, izvor filozofije i religije, težnja je za besmrtnošću.

1946. – Libanon dobiva formalno neovisnost o u Francuskoj te republičko uređenje; francuska je uprava Libanoncima još 26. 11. 1941. godine obećala neovisnosti nakon završenog rata. (ZG-magazin)