Na današnji dan: Rođen nadbiskup Antun Bauer, izručen Andrija Artuković

Na današnji dan: Rođen nadbiskup Antun Bauer, izručen Andrija Artuković

Bauer postaje zagrebački nadbiskup uoči Prvoga svjetskog rata. Mnoge institucije u Zagrebu zahvaljuju Baueru svoj nastavak i daljnji rad, a posebno je zaslužan za zagrebačko Sveučilište

Dogodilo se na današnji dan, 11. veljače:

1852. – Hrvatski pomorac i istraživač Ivan Visin bio je šesti pomorac poslije Magellana koji je oplovio svijet. Kapetan Vsin, s devet članova posade, otisnuo se 11. veljače 1852. brodom »Splendido« pod habsburškom zastavom iz Antwerpena na put oko svijeta. U Trst su stigli 30. kolovoza 1859. Zbog toga ga je car Franjo Josip I. odlikovao bijelom počasnom zastavom i viteškim križem reda Franje Josipa.

1856. – Četvrti zagrebački nadbiskup teološki i filozofski pisac Antun Bauer rođen je 11. veljače 1856. u Breznici kod Bisaga, a umro je 1937. u Zagrebu. Unaprijedio je pastoralno i socijalno djelovanje Zagrebačke nadbiskupije te bio pokrovitelji mnogih društava i institucija. Već u dobi od 30 godina preuzima uređivanje uglednog i utjecajnog tjednika Katolički list, a u vrijeme profesorskog rada bavi se znanstvenim književnim radom, ponajviše na području filozofije.

Bauer postaje zagrebački nadbiskup uoči Prvoga svjetskog rata. U takvim povijesnim okolnostima čini sve kako bi narod uzdigao ne samo na vjerskom i moralom, nego i na znanstvenom, prosvjetnom, društvenom, gospodarskom i političkom području. Mnoge institucije u Zagrebu zahvaljuju Baueru svoj nastavak i daljnji rad, a posebno je zaslužan za zagrebačko Sveučilište. Uz Bogoslovni, Mudroslovni i Pravni, njegovom zaslugom počinju s radom Medicinski i Gospodarsko-šumarski fakultet.

Uspostavio je studentske menze i đačke domove kako bi se i siromašniji učenici mogli školovati, a u Zagrebu je, uz malu naknadu prepuštao čitave komplekse zemljišta za stambeno zbrinjavanje.

1931. – Značajan slikar hrvatske moderne, začetnik modernizma i simbolizma u hrvatskom slikarstvu, Bela Čikoš-Sesija umro je naglo i neočekivano u svom zagrebačkom atelijeru 11. veljače 1931. ispred nedovršene monumentalne slike Smrt nevinosti. Pejsaži, portreti, mitološki i književni motivi samo su dio njegova opusa. Utemeljio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, u kojoj kasnije i predaje.

Karijeru je počeo kao austrougarski vojni časnik, a bio je poznat kao vrstan mačevalac i pravi atletski tip. Produhovljen i orijentiran na kulturu prekinuo je vojničku karijeru te se posvećuje umjetnosti. U ranoj fazi slika portrete, mitološke prikaze, ali i krajolike karakteristične za osječke slikare. Nakon povratka iz Njemačke Italije, u Zagrebu pod utjecajem Vlahe Bukovca traži svoj slikarski put u moderni te se okreće simbolizm. Čikoš je sudjelovao na Prvoj izložbi Društva hrvatskih umjetnika.

Andrija Artuković 1940-ih godina

1986. – Andrija Artuković izručen Jugoslaviji: Ustaški političar, ministar u vladi NDH i jedan od najodgovornijih za provedbu politike genocida, odvjetnik Andrija Artuković nakon uhićenja 1984. u noći na veljače 1986. otpremljen je iz New Yorka u Zagreb. Artuković je Hrvatsku napustio u svibnju 1945. i otišao u Austriju, odatle u Irsku, a 1948. u SAD. U srpnju 1945. jugoslavenska Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača proglasila ga je ratnim zločincem.

Jugoslavenske su vlasti više puta tražile njegovo izručenje. U Zagrebu mu je napokon bilo suđeno, ali je već bolovao od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti tako da tijekom suđenja nije bio svjestan mnogih stvari oko sebe. Na suđenju koje je počelo dva mjeseca nakon izručenja Okružni sud u Zagrebu izrekao mu je smrtnu kaznu za ratni zločin. No zbog visoke životne dobi i teška zdravstvena stanja presuda nije izvršena. Umro je u bolnici Kaznenoga doma u Zagrebu u siječnju 1988. godine.

641. – Bizantsko Carstvo: Umro car Heraklije I. (rođ. 575.); vlada do 610. Nakon krize u ratovima s Avarima i Sasanidima se oporavio, ali mu u međuvremenu Arapi otimaju Siriju, Palestinu i Egipat. Iako nastoji pomiriti Zapadnu i Istočnu crkvu, s njim je počelo pravo bizantsko razdoblje Istočnoga Rimskog Carstva (uvođenje vladarskoga naziva bazilej, kulta ikona i dr.).

1650. – Švedska, Francuska: U Stokholmu umro francuski mislilac, matematičar i prirodoslovac René Descartes (rođ. 31. 3 . 1596.), začetnik nacionalističke filozofije koji cijelo stoljeće utječu na europsku filozofiju. Poznat je po izreci Mislim, dakle jesam.

Svoje najpoznatije djelo Raspravu o metodi (Discours de la méthode, 1637.) objavio na materinskom, francuskom jeziku, a ne na latinskome učene Europe, jer se ne obraća ljudima knjiške učenosti nego ljudima »zdrava razuma«.

1868. – Francuska: U Parizu umro fizičar Léon Foucault (rođ. 18. 9. 1819.), izumitelj metode za točno mjerenje brzine svjetlosti.Prvio je, 1854. godine fotografirao Sunce. Prvi je izmjerio manju brzinu svjetlosti u vodi nego u zraku. Najpoznatiji je po tzv. Foucaultovom njihalu pomoću kojega je 1851. dokazao i demonstrirao vrtnju Zemlje. Izumio žiroskop i polarizator. Usavršio je dagerotipiju (preteču fotografije), a po njemu su nazvani krater na Mjesecu (Foucault) i planetoid (5668 Foucault).

1889. – Japan je dobio prvi ustav. Uzor su mu Pruska, odnosno Njemačka čiji primjer privlači Zemlju Izlazećega Sunca i na drugim područjima, posebno militarizmu i ekspanzivnosti.

1908. – Na 50. obljetnicu početka Marijinih ukazanja u Lourdesu u Francuskoj uveden je novi blagdan Ukazanja Bezgrešna Djevice Marije, koji se u poslijekoncilskom razdoblju obilježava kao »sjećanje na Gospu Lurdsku«.

1918.- Austrougarska: Nakon pobune mornara u austrougarskoj pomorske baze u Boki kotorskoj osuđen na smrt i ubijena četvorica vođa otpora.

1929. – Italija: Lateranskim ugovorom između Italije, odnosno Benita Mussolinija i pape Pija XI., odnosno Svete Stolice nastala je suverena država Vatikan, nasljednica nekadašnje Papinske Države (754. – 1870.); s time je završilo tzv. vatikansko ropstvo koje je papa proglasio 1870., kada je udružena Italija progutala dotadašnju Papinsku Državu.

1948. Sovjetski Savez: U Moskvi umro filmski redatelj Sergej Mihajlovič Ejzenštajn (rođ. 23. 1. 1898.), redatelj filmova Štrajk, Oklopnjača Potemkin, Aleksandar Nevski, Ivan Grozni.

1990. – Južnoafrička Republika: Odlukom predsjednika Frederika W. de Klerka iz zatvora pušten Nelson Mandela, suosnivač oslobodilačke organizacije Afrički nacionalni kongres (ANC, zabranjen 1960.).

Vlast je Mandelu zatvorila prije 27 godina zbog straha od njegova utjecaja. Nadala se da će joj oslobađanje legendarnog borca protiv aparthejda i legalizacija AMC-a koristiti nužnim reformama u državi.

1993. – Srbija: U Beogradu umrla pjesnik inja i prevoditeljica Desanka Maksimović, rođena 16. 5. 1898. (zg-magazin)