Na današnji dan: Rođen Milan Amruš, napadnut Dubrovnik, Ford izbacio model T
Gradonačelnik Amruš je bio poznat kao dobrotvor, nastojao je da Zagreb postane moderan europski grad, no zbog mnogih svojih postupaka bio je napadan, ali je sve to primao ravnodušno, mirno i s osmijehom
Dogodilo se na današnji dan, 1. listopada:
1848. – U Slavonskom Brodu rođen Milan Amruš (umro 26. svibnja 1919. u Zagrebu), višestruki gradski načelnik, predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu, liječnik i pravnik, dvostruki doktor. Dok je obnašao dužnost gradonačelnika, u Zagrebu je uvedena električna rasvjeta, preseljena plinara iz središta grada, započeta je gradnja crkve Sv. Blaža, otvoreno prvo moderno zatvoreno javno kupalište, te izgrađen prvi nužnik pod zemljom. Bio je poznat kao dobrotvor, nastojao je da Zagreb postane moderan europski grad, no zbog mnogih svojih postupaka bio je napadan, ali je sve to primao ravnodušno, mirno i s osmijehom.
Gimnaziju je polazio u Vinkovcima i Zagrebu. Godine 1872. završio je vojno-medicinski studij u Beču. No, tijekom godina sve više se bavio politikom. Oženio se 1875. Katharinom Novak, sljedeće je godine izgubio tek rođenu kćerkicu, a godinu dana kasnije i ženu. Zatim se oženio Katharininom sestrom Marijom, s kojom nije imao djece. Zbog toga je svoje imanje kraj Zdenčine ostavio gradu Zagrebu da se ondje uredi odgajalište za nezbrinutu i napuštenu djecu.
1843. – U Reštovu na Žumberku rođen Tadija Smičiklas (umro 8. lipnja 1914. u Zagrebu), veliki hrvatski znanstvenik, autor prve moderne i kritičke povjesnice.
Nakon školovanja u obližnjim Sošicama polazi gimnaziju u Zagrebu. Primljen je u Grkokatoličko sjemenište na Gornjem gradu, ali će maturirati kao laik, jer napušta sjemenište kako bi se posvetio profesorskom zvanju. Rano se uključio u politička i kulturna zbivanja oduševljen ilirskim preporodom Ljudevita Gaja . Mladi je Smičiklas u sjemeništu uređivao rukopisno izdanje tjednika Vijenac, a tamo je upoznao i Augusta Šenou. Profesor Matija Mesić, koji je stanovao u Grkokatoličkom sjemeništu i bio Tadijin predavač, postat će mu uzor. Nakon četverogodišnjeg studija povijesne znanosti u Beču i objavljivanja glasovite Povijesti Hrvatske Smičiklas će naslijediti Mesića na Sveučilištu. Stečeni znanstveni i politički ugled omogućio mu je da postane predsjednik Matice hrvatske i Akademije te zastupnik u Saboru. Osim u Zagrebu kraće je vrijeme djelovao samo u Osijeku i Rijeci.
Smičiklas je napisao prvu cjelovitu sintezu povijesti hrvatskog naroda, temeljeći je na arhivskoj građi, ali vrlo pristupačnim stilom. Napisao je, među ostalim, Spomen knjigu Matice hrvatske, niz životopisa znamenitih Hrvata, a posebno je važan njegov Diplomatski zbornik /Code diplomaticus/, kojim je svatko u Beču, Pešti ili bilo gdje drugdje mogao potkrijepiti ideju ustavnosti i državnoga hrvatskog kontinuiteta.
1968. emitiran prvi vlastiti dnevnik tadašnje Televizije Zagreb. Prvi urednici bili su Jura Orlovac i Branko Knezoci, prvi je spiker bio Oliver Mlakar, a Dnevnik je tada imao sve današnje elemente – vijesti, sport i vremensku prognozu, no počinjao je u 20 sati, sve do sredine 1970-ih, kada je nakon mnogobrojnih prethodnih rasprava prebačen na termin u 19.30. Vladimir Fučijaš, Geza Stantić i Obrad Kosovac bili su prvi voditelji Dnevnika koji su kao urednici zamijenili spikere na ekranu. Gordana Grbić bila je prva žena koja je vodila ovu udarnu informativnu emisiju, koja je i danas jedna od najgledanijih i najutjecajnijih u Hrvatskoj.
1991.– U zoru napadnut Dubrovnik. Granate su pale na brdo Srđ, na područje Rijeke dubrovačke i veliko prigradsko naselje Mokošicu. Preciznim granatiranjem pogođeni su vitalni gradski objekti pa su građani već prvog dana ostali bez struje i vode, a sam je Dubrovnik od početka Domovinskog rata blokiran i s kopnene i s morske strane. Iako su obrambene snage bile malobrojne, dubrovački branitelji odoljeli su napadima. Najteža stradanja dogodila su se dva mjeseca kasnije, kada je veći dio stare gradske jezgre oštećen.
1882. – U New Yorku počinje raditi prva elektrana na svijetu, izrađena prema nacrtima Thomasa Alve Edisona. Elektrana služi osvjetljavanju dijela grada.
1908. – Na američkom tržištu izašao prvi automobil koji je konstruirao Henry Ford. Bio je to model T (kolokvijalno poznat i kao Tin Lizzie), jedan od najprodavanijih automobila svih vremena – do. 1927. godine prodano 15 milijuna). Auto je imao motor snage 20 KS i postizao je brzinu od 65 km/h, a cijena mu je bila 850 dolara.
1949. – Mao Ce-Tung na Vratima nebeskog mira proglasio rođenje Narodne Republike Kine, nakon neprekidnog trogodišnjeg ratovanja sa silama Kuomitanga pod vodstvom generala Čang Kaj Šeka. Komunističke sile u siječnju 1949. godine pobjeđuju u odlučujućoj tromjesečnoj bitki, a Čang Kaj Šek gubi 550 tisuća vojnika i bježi na Tajvan.
1964. – U čast prvih Olimpijskih igara u Aziji predstavljen prvi brzi vlak na svijetu – shinkasen.
1982. – Helmut Kohl postaje kancelarom Zapadne Njemačke, nakon što je socijaldemokratskoj koalicijskoj vladi iskazano nepovjerenje. Kohl sastavlja vladu sa slobodnjačkom strankom. (zg-magazin)