Na današnji dan: Rođen Dragutin Novak, prvi hrvatski pilot

(Replika Penkalinog zrakoplova iz 1910. na kojem je letio Novak)

Zrakoplovom koji je konstruirao Slavoljub Penkala ovaj je pilot poletio 1910. godine, a nakon Penkalinog odustajanja od daljnjih radova na njemu, Novak surađuje s braćom Edvardom i Joškom Rusjanom, koji su počeli graditi svoj zrakoplov

Dogodilo se na današnji dan, 16. veljače:

1829. – Pošto je 1824. hrvatski virtuoz na gitari Ivan Padovec počeo davati satove svojim učenicima, Hrvatski glazbeni zavod 16. veljače 1829. osnovao je prvu stalnu ustanovu za glazbenu naobrazbu u Hrvatskoj. Bila je smještena u školskoj zgradi na Katarininu trgu u Zagrebu. Nastava je trajala tri godine – četvrta je godina bila za usavršavanje – a u kasnijem razdoblju dvaput po tri godine. U drugom razdoblju učenik je obvezno svirao u nekom orkestru. Na početku su se učili samo gudački instrumenti i solo pjevanje, a poslije se nastava širi i na druge instrumente te na skladanje. Od 1854. programi se tiskaju isključivo na hrvatskome jeziku.

1892. – Prvi hrvatski pilot, Dragutin Karlo Novak, rođen je 16. veljače 1892. u Zagrebu, gdje je i umro 1978. godine. Zrakoplovom koji je konstruirao hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala ovaj je pilot poletio 1910. godine. Bio je i desna ruka Slavoljubu Penkali u izradi zrakoplova, a nakon njegova odustajanja od daljnjih radova na njemu, Novak surađuje s braćom Edvardom i Joškom Rusjanom, koji su počeli graditi svoj zrakoplov.

Novak je u jednom od njih pobijedio na Drugom avijatičarskom natjecanju u Budimpešti, a pobjeđuje i na aeromitingu u Grazu, gdje doživljava pad. Za pilotske zasluge u avijaciji Austro- Ugarske Monarhije dobio je Zlatnu meedalju za hrabrost, Srebrnu medalju prve klase, titulu feldpilota i Križ s vijencem, a kasnije je i učitelj letenja u vojno-pilotskoj školi Monarhije. Ubrzo prestaje letjeti i seli se u Križevce, a 1970. vraća se u rodni Zagreb, gdje i umire.

1897. – U Arbanasima je rođen Šime Dešpalj, skladatelj i glazbeni pedagog. Bio je pokretač glazbenog života: osnovao je niz zborova i orkestara u Hvaru, Pagu, Rabu Blatu i Dubrovniku. Radio je kao dirigent zbora i orkestra u dubrovačkom i zadarskom kazalištu, a predavao je na Glazbenoj školi i u Gimnaziji u Zadru. Kao skladatelj, svoj je umjetnički rad zasnivao na elementima folklora. Skladao jePaško kolo, Molbu, a ostala mu je nedovršena opera Vrana. Umro je 1981. u Zadru.

1947. – Jugoslavija: Vojni sud u Beogradu zbog ratnih zločina (kao komandant Luftwaffea odgovoran za bombardiranje civilnih ciljeva, u antipartizanskoj borbi teretilo ga se za ubijanje talaca, paljenje sela) na smrt osudio nacisitčkoga generala Alexandera Löhra (rođ. 20. 5. 1885.); od ožujka 1945. godine bio je vrhovni zapovjednik njermačke vojske za jugoistočnu Europu, koja se 15. ožujka predala Jugoslavenskoj armiji (strijeljan 26. 2. 1947.).

1486. – U Frankfurtu na Majni umro Maksimilijan I. Habsburški (1459. – 1519.) izabran za njemačkog kralja. Od 1493. je njemački car; pod svoju vlast udružio je sve habsburške zemlje, dinastijskim i bračnim vezama dobio je Španjolsku, Češku i Ugarsku; neuspješan u Italiji. Premda vjeran srednjovjekovnoj tradiciji utro je put apsolutizmu i modernoj državi.

1907. – U Bologni umro lirski pjesnik Giosuè Carducci (rođ. 27. 7. 1835.), opjevao je junačku talijansku prošlost i tako izrazio otpor prema dekadentnoj sadašnjosti. Dobitnik je Nobelove nagrade 1906. godine, najpoznatiji po dijelima Barbarske ode te Jambi i epode.

1937. – SAD: Kemijski koncern DuPont počeo izrađivati umjento vlakon najlon, za koje prijavljuje patent. Vlakno izrađeno od sintetičkih polimera podsjeća na prirodne polimere; za najlon je karakteristično da ga se oblikuje dok je topao i potom trajno zadržava oblik. U tekstilnoj i odjevnoj industriji izazvao je pravu revoluciju.

1959. – Aljaska postala 49. savezna država SAD-a. SAD je Aljasku kupio od Rusije, a od 1897. do 1903. ondje je vodio granične sporove s Kanadom.

1659. – Pojavio se prvi ček ikad. Vrijednost mu je bila 400 funti. Danas je izložen u Westminster Abbeyu.

1959. – Nakon višegodišnje borbe i revolucionarnog preuzimanja vlasti te bijega diktatora Fulgencija Batiste y Zaldivara vođa revolucionara Fidel Castro Ruz postaje predsjednikom kubanske vlade. (ZG-magazin)