Na današnji dan rođen A. Einstein, umro K. Marx

U Zagrebu umro Mato Lovrak, od nekih zanemaren ili nedovoljno vrednovan pisac, desetljećima je nezaobilazno ime školske lektire. Njegova su najvažnija djela tiskana u velikim nakladama

Dogodilo se na današnji dan, 14. ožujka:

1835. – Pjesma Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je kasnije postala hrvatska himna Lijepa naša domovino, objavljena je 14. ožujka 1835. godine u Danici. Odmah nakon što je objavljena, postala je himnom ilirskog preporoda i kasnije hrvatska himna. Za razliku od himni u mnogih drugih država, naša himna nije vezana za kralja nego za ljepote domovine i ljubav prema njoj.

1873. – U Koprivnici se rodio Rudolf Horvat, hrvatski povjesničar, književnik i političar (umro u Zagrebu 14. ožujka 1947.). U političkom životu, sa Stjepanom Radićem dolazi na ideju o osnivanju Hrvatske seljačke stranke. U tiskanim medijima borio se za obnovu hrvatske državnosti, a zbog svoje izrazito hrvatske djelatnosti od državnoj je režima bio sustavno omalovažavan i onemogućivan u radu. Svoja istraživanja financirao je sam, bez ikakve državne pomoći. Događaji poslije atentata na S. Radića uvjerili su ga u potrebu izgradnje samostalne hrvatske države. Za NDH je bio zastupnik u Hrvatskom saboru i redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu. Izdaje knjigu Hrvatska na mučilištu (1942), posvećenu stradanjima Hrvata u novijoj povijesti. Nakon 1945. komunističke su ga vlasti osudile i oduzele mu građanska i politička prava, a njegova su djela bila zabranjena.

1974. – U Zagrebu umro Mato Lovrak, od nekih zanemaren ili nedovoljno vrednovan pisac, desetljećima je nezaobilazno ime školske lektire. Njegova su najvažnija djela tiskana u velikim nakladama.

Rodio se u brojnoj obitelji u Velikom Grđevcu, kraj Bjelovara, 8. ožujka 1899. Pohađao je nižu bjelovarsku gimnaziju, u kojoj je jednu godinu ponavljao zbog negativne ocjene iz hrvatskog. Potom je završio učiteljsku školu u Zagrebu i 35 godina radio kao učitelj u selima i gradićima sjeverozapadne Hrvatske. Ne čudi stoga što su glavni likovi njegovih romana djeca, a sredine seoske. Počeo je pisati u razdoblju između dvaju svjetskih radova, kada u hrvatskoj književnosti prevladavaju novele za odrasle. Mato Lovrak pripadao je onoj skupini književnika koji su socijalna načela držali važnijim mjerilima vrijednosti književnoga djela od estetskih.

Godine 1933. objavio je dva svoja najbolja romana, od 20-tak koliko ih je napisao. Riječ je o Djeci Velikog Sela romanu kojemu je kasnije dao naslov Vlak u snijegu i Družbi Peri Kvržice. U njima se djeca, pod prevladavajućom idejom kolektivizacije, udružuju da bi učinila neko dobro. Svladavajući teškoće, unutrašnje i vanjske otpore, družba se zajedničkim djelovanjem potvrđuje i moralno. Lovrak je svoju poetiku utemeljio na konvencionalnim sredstvima. Fabule su utemeljene na životnoj zbilji i ukorijenjene u realnost dječjeg svijeta, s naglašenim socijalnim, humanističkim i optimističnim odrednicama. Rečenica mu je kratka, jezik jednostavan i usklađen s dječjom vizijom svijeta. Nije stoga čudno što su ta dva romana postala i vrlo dobra filmska ostvarenja, a u hrvatsku su književnost za djecu unijela nov model romana kakav najmlađi i danas rado čitaju.

1860. – U Beču umro prometni građevinski stručnjak Carl von Ghega (rođen u Veneciji 1802.), glavni građevinski direktor Austrijskih željeznica, voditelj i nadzornik gradnje željezničke pruge koja je povezala Beč i Trst.

1879. – U Ulmu rođen američki fizičar, njemačkog podrijetla, nobelovac Albert Einstein, koji je svojim objašnjenjima prirode otvorio novu znanstvenu revoluciju goleme vrijednosti (umro 18. travnja 1955. u Princetonu u američkoj državi New Jersey).

Sve do Einsteina materija i energija vrijedile su kao dvije posve različite pojave neovisne jedna o drugoj. Kao materija vrijedila je sva tjelesna supstanca u svijetu, neovisna o veličini i o agregatnom stanju, a kao energija – sve one nematerijalne, netjelesne pojave kao što su svjetlost, toplina, magnetizam ili sposobnost za obavljanje rada nekog tijela ili pojave, na primjer elektricitet.

Sada nastupa Einstein i obara tu teoriju tvrdnjom da masa, dakle materija i energija, nisu dvije posve različite, već jedna te ista pojava koja se javlja na dva različita načina. Masa i energija su jedno te isto, one su ekvivalentne. Jedno može prijeći u stanje drugoga. Količina mase odgovara količini energije. Albert Einstein dao nam je onu čarobnu formulu koja utvrđuje računski omjer.

Energija je masa puta kvadrat brzine svjetlosti. Masa se jednim svojim djelom pretvara u energiju u nuklearnim centralama. Prema Einsteinu, kad bismo samo 56 kilograma neke tvari pretvorili u energiju dobili bismo ukupnu godišnju proizvodnju električne energije u cijelome svijetu. Nažalost znanost danas samo nazrijeva, ali nije u stanju masu posve pretvoriti u energiju. Einsteinova posebna teorija relativnosti sinteza je duboke analize najosnovnijih koncepcija o prostoru i vremenu. Einstein je trima dimenzijama prostora dodao novu, četvrtu dimenziju – vrijeme, i to je takozvani četverodimenzionalni sustav prostor-vrijeme. U tom sustavu ne postoji apsolutna dužina, apsolutno vrijeme, apsolutni prostor.

Sve je relativno, jer po Einsteinu, tijelo koje se sve brže kreće teče kroz sve manje vrijeme. Teoretski putnici u svemirskom brodu koji juri velikom brzinom, nakon 10 godina, pri povratku na Zemlju, zatekli bi stanje znatno starije: otac djeteta zatekao bi sina već poodmaklih godina, svoga vršnjaka. Einstein je revolucionirao mnoge postojeće pojmove, a prirodne znanosti poveo je novim putovima – stoga je naše znanstveno doba – ustvari Einsteinovo doba.

1883. – U Londonu umro njemački filozof Karl Marx (rođen 5. svibnja 1818.), utemeljitelj komunizma. Udružen s Friedrichom Engelsom utemeljio marksističku doktrinu o društvenom razvoju. Marx je bio utjecajan njemački filozof, politički ekonomist, kritičar kapitalističkog načina proizvodnje , ideolog revolucionarnoga radničkog pokreta i pripadnik prve komunističke organizacije Savez pravednih. Suosnivač je Prve internacionale, autor dijela Bijeda filozofije, Prilog kritici političke ekonomije, Kapital i koautor Manifesta komunističke partije.

Iako je doktorirao filozofiju, puno se više bavio političkom aktivnošću i spisateljskom djelatnošću, a posebno ekonomijom. Marx se smatra jednim od najutjecajnijih teoretičara socijalizma i komunizma te ga se redovito, uz Émilea Durkheima te Maxa Webera, navodi kao jedan od tri principijelnih arhitekata modernih društvenih znanosti. Ponekad ga se opisuje kao jednu od najutjecajnijih ličnosti ljudske povijesti.

1939. – Biskup i profašistički političar Jozef Tiso na Hitlerovu inicijativu proglašava neovisnu Slovačku Republiku koja je u stvari satelit njemačkoga Trećeg Reicha.

2004. – Unatoč mnogim kritikama, Vladimir Putin je na predsjedničkim izborima ponovno izabran s više od 70 posto glasova. (zg-magazin)