Na današnji dan: Raskinute veze između Hrvatske i Austro-Ugarske
(Jedna od verzija grba Austro-Ugarske kakav je bio u optjecaju od 1915. do 1918. g.)
Dan nakon Češke, 29. listopada 1918. i Hrvatski je sabor proglasio razvrgnuće svih veza s Austrijom i Ugarskom te proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju nezavisnom državom
Dogodilo se na današnji dan, 29. listopada:
1907. – Senjski pravaši zastupnik u Hrvatskom saboru Josip Gržanić umro je 29. listopada 1907. u Gospiću u 63. godini života. Ostao je poznat po jedinstvenom i hrabrom potezu i kao neustrašivi branitelj hrvatskih prava. U Hrvatskom se saboru tijekom sjednice 5. listopada 1885. zbio zanimljiv događaj: pravaški zastupnik Josip Gržanić usred sabornice udario je nogom u stražnjicu omraženog bana Károlyja Khuena Héderváryja.
Taj je događaj ostao poznat kao glasovi ti »saborski vritnjak«, a Khuen Héderváry ga je zaradio zbog takozvanih Komornih spisa koje je kradomice noću u ljeto 1885. iz Hrvatskog arhiva otpremio u Budimpeštu. Bile su to stare knjige, cijele knjižnice, vrijedni spisi i dokumenti, koje je ban Josip Jelačić pošto je ugušio mađarski ustanak i ušao u Budimpeštu 1848. vratio u Hrvatsku, a Héderváry ponovno odnio u Budimpeštu.
Inače, Khuenove pristaše su po svaku cijenu i na zahtjev samoga Héderváryja htjeli dokazati da nitko nije udario niti mogao udariti »preuzvišenoga gospodina bana«. Ali pravaš Grga Tuškan, odnosno do 5. listopada dr. Grga Tuškan, u istražnome je zatvoru (10. listopada 1885. godine) izjavio: »Ja držim da je Preuzvišeni g. ban udaren nogom u rit«.
1918. – Raskid državnih veza između Hrvatske i Austro-Ugarske: Kako je potkraj Prvoga svjetskog rata postalo jasno da se Austro-Ugarska neću održati i da će narodi unutar njezinih granica tražiti proglašenje samostalnih država, u Zagrebu je u listopadu 1918. stvoreno Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba s ciljem stvaranja nezavisne države. Dan nakon Češke, 29. listopada 1918. i Hrvatski je sabor proglasio razvrgnuće svih veza s Austrijom i Ugarskom te proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju nezavisnom državom. Kako je Sabor Narodnom vijeću SHS-a priznao vrhovnu vlast, temeljem toga stvorena je država Slovenaca Hrvata i Srba. Gotovo odmah poslije proglašenja Austro-Ugarska priznaje novonastalo stanje i zapovijeda da njezina ratna mornarica prijeđe pod nadzor Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba.
Država SHS Imala je vladu kojoj se na čelu nalazio slovenski političar Anton Korošec i potpredsjednici Ante Pavelić St. i Srbin Svetozar Pribićević. Na takav je potez brojne hrvatske političare poticao strah da bi hrvatski nacionalni teritoriji izvan jake južnoslavenske države bio podijeljen između moćnih susjeda, a posebno je bio jak strah od talijanskih pretenzija. Za stvaranje južnoslavenske države bile su i države, pobjednice u ratu, posebno Srbija, koja je u tome vidjela interes ujedinjenja svih Srba u jednoj državi. Rezultat svega toga bilo je stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije i Jugoslavije.
1618. – Engleska: U Londonu ubijen engleski pomorac Walter Raleigh (rođen oko 1554.); tražeći bajkoviti El Dorado u Gvajani zapao je u sukobe sa Španjolcima, a kralj Jakov I. bio je pred vjenčanjem sa španjolskom princezom.
1783. – Francuska: U Parizu umro francuski enciklopedist Jean le Rond d’Alembert (rođen 16. 11. 1717.), matematičar, književnik i filozof, suurednik prve Enciklopedije.
1787. – »Don Giovanni« je opera s glazbom Wolfganga Amadeusa Mozarta i libretom Lorenza da Pontea, a premijerno je izvedena u Državnom kazalištu u Pragu na današnji dan 1787. godine. Danski filozof Kierkegaard je napisao dug esej u kojem tvrdi da je to najsavršenija opera ikad napisana. Finale, u kojem se Don Giovanni odbija pokajati, postala je zadivljujuća filozofska tema za mnoge pisce uključujući Georgea Bernarda Shawa. Filmska adaptacija opere pojavila se 1979. godine.
1888. – Osmansko Carstvo: U Carigradu velike europske države sklapaju sporazum kojim je Sueski kanal proglašen međunarodnim plovnim putem; time završavaju višegodišnji sporovi između Francuske i Velike Britanije.
1923. – Turska: U državi nakon raspada Osmanskog Carstva proglašena republika. Njezin predsjednik postaje Mustafa Kemal-paša (od 1934. Atatürk, »Otac Turaka«), general i vođa narodnog pokreta u bitki protiv Grčke i saveznica, reformator, borac za europeizaciju Turske i poboljšanje odnosa s drugim državama.
1947. – Belgija Luksemburg i nizozemska osnivaju jedinstvenu carinsku uniju (Benelux) za robu sa svojih područja; stupa na snagu 1. 1. 1948. godine.
1960. – Muhammad Ali (Louisville, 17. 1. 1942 – Scottsdale, Arizona, 3. 6. 2016)., pravim imenom Cassius Marcellus Clay, američki boksač, prema mnogima i najveći boksač 20. stoljeća, ostvario svoju prvu profesionalnu pobjedu u meču protiv Tunneyja Hunsakera. Od samih početaka karijere pokazivao izniman talent za boks. Karijeru u amaterskom boksu završio je osvajanjem zlatne medalje u poluteškoj kategoriji na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. Kao profesionalac triput je osvajao tada jedinstvenu titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji (prvi put 1964.) i uspješno je branio devet puta.
Nakon stupanja u afroamerički islamski pokret Nation of Islam, 1964. promijenio ime, a 1967. oduzeta mu je titula jer je odbio služiti u Vijetnamskom ratu. Ponovno postao svjetski prvak 1974. u meču protiv Georga Foremana. Godine 1975. proglašen najboljim športašem svijeta. Titulu izgubio i opet nakratko vratio 1978., odrekao se titule 1979., a posljednju borbu imao 1981. Obolio je od Parkinsonove bolesti, a kao sportaš i osoba i danas uživa veliki ugled u sportskim i društvenim krugovima.
(ZG-magazin)