Na današnji dan: Pušten u rad prvi hrvatski brzojav

Na današnji dan: Pušten u rad prvi hrvatski brzojav

Tekst je bio vrlo kratak, a Morseovim signalima iz Zagreba u Beč odaslao ga je telegrafist Dragutin Stipetić. Obavijest je glasila: „Telegraf je u redu“. Na to je ban Jelačić kratko uzvratio: „S radostju sam primio vašu viest“

Dogodilo se na današnji dan, 28. rujna:

1850. – U Banskim dvorima u Zagrebu pušten je u uporabu prvi hrvatski brzojav (telegreaf). U prvim tjednima počelo se raditi na uvođenju telegrafske linije Zidani most – Zagreb. Unatoč čestim oštećenjima brzojavnih žica, radovi su napredovali pa je već početkom rujna 1850. telegrafski vod do Zagreba bio završen te spojen s Banskim dvorima na Markovu trgu. To je bio prvi telegrafski vod u Hrvatskoj, ali i u jugoistočnom dijelu Europe. Dana 28. rujna 1850. službeno je otvoren Službujući telegrafski ured, o čemu je banski namjesnik Lentulaj obavijestio bana Jelačića u Beču. Tekst je bio vrlo kratak, a Morseovim signalima iz Zagreba u Beč odaslao ga je telegrafist Dragutin Stipetić. Obavijest je glasila: „Telegraf je u redu“. Na to je ban Jelačić kratko uzvratio: „S radostju sam primio vašu viest“.

1898. – U Raklju rođen hrvatski ekonomist, književnik i sveučilišni profesor Mijo Mirković (Mato Balota)  (1898. – 1963.). Bio je novinar i urednik Hrvatskog lista. Studirao je filozofiju i slavistiku u Zagrebu i Beogradu, potom ekonomske i društvene znanosti u Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje je doktorirao  1923. Predavao je na više visokih učilišta u bivšoj Jugoslaviji. Zbog svojih je stajališta bio zatvaran. Pod pseudonimom Mate Balota na čakavštini je pisao zapažene pjesme o istarskom čovjeku i zemlji (Dragi kamen). Za života je objavio mnoge sveučilišne udžbenike i djela iz područja ekonomije, među kojima i Ekonomski historiju Jugoslavije.

1909.-. U Sinju rođen Stjepan Gunjača, hrvatski arheolog i povijesničar. Gunjača je otkrio značajan broj nekropola i predromaničkih crkvica na lokalitetima između rijeka Cetine i Zrmanje. Cijeli se život zalagao za očuvanje starohrvatskih spomenika te bio glavni pokretač otvaranja nove zgrade Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

1937. – U Zagrebu u 88. godini života umrla Marija Ružička Strozzi, hrvatska glumica i jedna od naših najvećih dramskih umjetnica uopće. Premda se udala kao vrlo mlada i rodila osmero djece, ostvarila je više od 600 različitih uloga. Ona i njezin nerazdvojni partner Andrija Fijan glumili su zajedno 33 godine, a Ružička je na pozornicama glumila čak i u svojim osamdesetim godinama.

48. g. pr. Kr. – Cezarovi pristaše ubili su moćnog konzula Gneja Pompeja nakon što je pobjegao u Egipat. Do 45. g. pr Kr. Gaj Julije Cezar je pobijedio i Pompejeve sinove u Španjolskoj i do kraja sam vladao Rimskom Republikom. Za svoga je vladanja preuredio i rimski kalendar koji do 1582. godine nosi njegovo ime – Julijanski kalendar.

1891.– U New Yorku umro simbolistički pisac Herman Melville (rođ. 1. kolovoza 1819.), autor znamenitog romana Moby Dick, u kojem alegorijski opisuje sukob čovjeka s prirodom.

1895. – Nedaleko od Pariza umro kemičar i mikrobiolog Louis Pasteur (rođ. 27. prosinca 1822.). Pasteur je otkrio mikroorganizme kao uzročnike mnogobrojnih bolesti i način njihova uništavanja zagrijavanjem tj. pasterizacijom. Razvio je i cjepiva protiv peradarske kuge, antraksa te svinjskog vrbanca i bjesnoće.

1958. – Referendumom u Francuskoj prihvaćen novi ustav koji daje iznimno velike ovlasti predsjedniku republike sa sedmogodišnjim mandatom. Za prvog predsjednika koji će se koristiti novim ustavnim ovlastima izabran je 21. prosinca Charles de Gaulle.

Pokret nesvrstanih: Gamal Abdul Naser, Džavaharlal Nehru i Josip Broz Tito

1970.– U Kairu umro egipatski predsjednik Gamal Abdul Naser (rođ. 15. siječnja 1918.). Sudjelovao je u svrgavanju kralja Faruka (1954.), nacionalizirao je Sueski kanal (1956.), zaslužan je za modernizaciju države te ima važno mjesto u pokretu nesvrtasnih država.

1994. – U Baltičkom moru, južno od Finske potonuo je estonski trajekt Estonia. U nesreći su poginula 852 putnika, a uzrok nesreće su bila pokvarena vrata u pramcu. Nesreća je upozorila na sigurnosne nedostatke koje može imati ta vrsta plovila, a o čemu se vodilo premalo računa. (zg-magazin)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni