Na današnji dan: Prvi put vozio vlak s parnom lokomotivom, potpisan Trojni pakt

27. rujna 1940. u Berlinu je potpisan Trojni pakt. Sile ugovornice obvezale su se na međusobnu suradnju u stvaranju i održavanju novog poretka u velikoazijskom prostoru i u Europi te na međusobno pomaganje u slučaju da jednu od njih napadne neka. Bila je to u stvari podjela svijeta na interesna područja

Dogodilo se na današnji dan, 27, rujna:

1527. – U 46. godini života poginuo Krsto I. Frankapan Brinjski (Modruški). Bio je hrvatski knez i ban, a ratovao je protiv Mlečana od 1508. do 1511. u službi cara Maksimilijana. U tom ratu zauzeo je gotovo cijelu Furlaniju. Jedno je vrijeme bio utamničen i mučen, ali se 1519. spasio bijegom i nastavio ratovati.

U borbi za prijestolje nakon Mohačke bitke, Frankapan je bio na Ferdinandovoj strani, ali je kasnije pristao uz Zapolju, koji ga je zauzvrat imenovao banom Hrvatske i Slavonije i vrhovnim kapetanom Ugarske između Dunava i Drave. Snažno se angažirao u obrani Hrvatske protiv Osmanlija.

1905. – U Tisnom na otoku Murteru rođen Vjekoslav Kaleb, hrvatski pripovjedač (umro je 1996. godine). Pohađao je učiteljsku akademiju u Zagrebu. Uređivao je nekoliko književnih časopisa te bio tajnik Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske. Objavio je 57 novela i tri romana, od kojih mu je najpoznatija novela Gost i roman Divota prašine. U većini djela opisuje opori kamenjar Dalmatinske zagore. Pisao je i filmske scenarije, reportaže i članke.

1981.– U rodnom Zagrebu umro hrvatski arhitekt Juraj Denzler (rođen 1896.).  U početku je bio pod utjecajem Viktora Kovačića i bečke škole, a kasnije postaje jedan od nositelja hrvatske moderne arhitekture. Izvodio je javne, stambene, poslovne i sakralne objekte (crkva sv. Antuna na Sv. Duhu i kapelica Majke Božje Sljemenske), a poslije 1945. više konzervatorskih radova i adaptacija. Među Denzlerovim najznačajnijim djelima svakako je dograđivanje četvrtog kata zgrade Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te projektiranje paviljona za geodetski odjel kao dio novog Tehničkog fakulteta, koji je  i sagrađen 1949. godine.

1825.– U Velikoj Britaniji prugom Stockton – Darlington prvi put vozio vlak s parnom lokomotivom (nazvanom Locomotion No 1). Ovaj se događaj smatra iznimno značajnim za razvoj željeznice. Njezin razvoj na kontinentu počinje 1826. godine u Francuskoj, a u Hrvatskoj početkom 1860-ih.

1891. – U Sankt Peterburgu u Rusiji umro ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov (rođ. 18. lipnja 1812.), znameniti predstavnik ruskog realizma, autor djela Obična pripovijest, Oblomov, Ponor.

1939. – Varšava, glavni grad napadnute Poljske predaje se njemačkoj vojsci; napadači, Njemačka i Sovjetski Savez, na rijeci Bugu sklapaju sporazum o odnosima.

1940. – Stvoren Trojni pakt, vojni savez Njemačke, Italije i Japana. Tridesetih godina 20. stoljeća Njemačka, Italija i Japan čine prve korake prema stvaranju fašističkog saveza. Najprije su Njemačka i Japan 25. studenog 1936. potpisale Antikominterna pakt uperen protiv ondašnje komunističke države Sovjetskog Saveza, a zatim su Italija i Njemačka u svibnju 1939. stvorile takozvani Čelični pakt o prijateljstvu i suradnji, koji im je trebao osigurati novi, širi životni prostor. Kad je buknuo Drugi svjetski rat, fašističke su države osjetile potrebu za stvaranjem još čvršćeg vojnog saveza.

Zbog toga je 27. rujna 1940. u Berlinu potpisan Trojni pakt, vojni savez Njemačke, Italije i Japana. Sile ugovornice obvezale su se na međusobnu suradnju u stvaranju i održavanju novog poretka u velikoazijskom prostoru i u Europi te na međusobno pomaganje u slučaju da jednu od njih napadne neka sila, koja nije umiješana u europski rat ili u japansko-kineski sukob. Bila je to u stvari podjela svijeta na interesna područja. Japan je priznao vodeću ulogu Njemačke i Italije u Europi, a one su priznale pravo Japanu na samostalno odlučivanje u stvaranju takozvanog novog poretka u Aziji.

Za ostvarivanje ugovorene suradnje bile su osnovane političke, gospodarske i vojne komisije koje su izmjenjivale obavijesti i razrađivale planove. Paktu su poslije pristupile i profašističke vlade drugih država – Mađarske, Bugarske i Rumunjske, gubeći tako i ono malo samostalnosti što im je preostalo pod pritiscima velikih susjeda.

Jugoslavija, u čijem je sastavu bila i Hrvatska, pristupila je Trojnom paktu 25. ožujka 1941. Dva dana poslije priređene su demonstracije protiv te odluke, a vlast je preuzela nova vlada Dušana Simovića. Međutim, za korjenite promjene više nije bilo mnogo vremena – ratni je plamen uskoro zahvatio i Jugoslaviju, a kralj i vlada napustili su zemlju.

1988. – U Zapadnom Berlinu počeo sastanak Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke. Sudionici sastanka ne nalaze razloge za učinkovitiju pomoć zemljama Trećeg svijeta zbog sve teže dužničke krize, na koju je već upozorila konferencija u Cartageni 1984. (Meksiko npr. već 1981. godine objavio da ne može vraćati dugove). (zg-mag)