
Na današnji dan: Papa Leon X. prozvao Hrvatsku “predziđem kršćanstva”
»Glavar katoličke crkve neće dopustiti da propadne Hrvatska, najčvršći štit i predziđe kršćanstva«, poručio je papa koji ne samo da je poslao pomoć nego je čak i bana Berislavića imenovao kardinalom
Dogodilo se na današnji dan, 12. prosinca:
1519. – Papa Leon X. progovorio o Hrvatskoj kao »predziđu kršćanstva«: Čitavo su se 16. stoljeće Hrvati žestoko borili s Osmanlijama, doživljavajući pritom teške poraze, ali i velebne pobjede. Unatoč beznadnim materijalnim okolnostima, Ban Petar Berislavić sve je do pogibelji zaustavljao osmanski pritisak prema Hrvatskoj, posebno braneći strateški najosjetljivije točke: Jajce, Knin, Klis i Skradin. Premda je borba bila neravnopravna, hrvatski ban nije posustajao. Pokušavao je dobiti pomoć na svim stranama, pa je potkraj 1519. poslao svojega poslanika Tomu Nigera na papinski i carski dvor.
Papa Leon X. 12 prosinca 1519. u Vijeće je pozvao svoje savjetnike stožernike ili kardinale, a Vijeću je skradinski biskup Toma Niger objasnio svu težinu situacije u Hrvatskoj. Od cara Karla V. dobio je samo riječi ohrabrenja, a papa koji je i prije pomogao bana Berislavića, uz novac i hranu, pred svojim je stožernicima rekao biskupu Nigeru: »Sinko, pođi i pozdravi svoga bana i sav hrvatski narod! I javi svima: Glavar katoličke crkve neće dopustiti da propadne Hrvatska, najčvršći štit i predziđe kršćanstva«. Papa je održao riječ i ne samo da je poslao pomoć nego je čak i Berislavića imenovao kardinalom, no za njega je bilo kasno, jer je u međuvremenu poginuo kodd Korenice u okršaju s Osmanlijama.
1800. – Hrvatski liječnik, književnik, skladatelj, glazbeni teoretičar, polihistor, filozof i enciklopedist Julije Bajamonti umro je u rodnom Splitu 12. prosinca 1800. u 67. godini života. Premda je bio liječnik, bio je i svestrani znanstvenik liberalnog usmjerenja, a zbog svog je kritičkog odnosa prema feudalnom društvu i konzervativnoj Crkvi bio izložen kritikama splitskoga građanstva. Napisao je oko 150 skladbi, djelo o povijesti Splita te o kugi u Dalmaciji. Smatrao se ilirskim (hrvatskim) domoljubom te se u vrijeme pada Mletačke republike zauzimao za pripojenje Dalmacije sjevernoj Hrvatskoj.
1861. – Učitelj i hrvatski književnik Janko Leskovar rođen je 12., prosinca 1861. u mjestu Valentinovu kraj Pregrade, a umro je 1949. U književnosti se javio kao tridesetogodišnjak svojom novelom Misao na vječnost, koja je objavljena u Vijencu 1981. godine. U desetogodišnjem književnom stvaralaštvu Leksovar je bio zaokupljen psihoanalizom likova, naglašeno nezainteresiranih ili nesposobnih za životnu borbu, a njegovi junaci postaju žrtvama vlastitih fikcija. Napisao je romane Propali dvor i Sjene ljubavi te pripovijesti Katastrofa, Poslije nesreće, Izgubljeni sin i Jesenski cvijeci.
1901. – Inženjeru i izumitelju Guglielmu Marconiju (1784. – 1973.) uspjelo je poslati radijski signal, a već slijedeće godine redovito je prenosio poruke; Marconiju zbog mnogih izumka n apodručju elektromagnetskih valova pripisuju i izvorni izum radija 1896. godine (teorijski, radio je već 1865. god. izumio škotski fizičaer James Clerk Maxwell).
1913. – U talijanskoj Firenci ponovno otkirven legendarni portret Mona Lisa, koji su dvije godine prije nepoznati lopovi odnijeli iz pariškog Louvrea.
1937. – Zahvaljujući napretku tehnologije i televizije na ulicama New Yorka pojavila su se prva reportažna kola televizijske kuće NBC.
2007. – U San Marcosu, u državi Kaliforniji, umro je glazbenik Ike Wister Turner (rođ. 5. 11. 1931.), američka legenda soula i jedan od pionira rock and rolla; u duetu s Tinom Turner, u desetogodišnjoj suradnji, ostvario je niz uspješnica. (ZG-magazin)