Na današnji dan: Otvorene prve ZOI, rođen Josip Lang

U Chamonixu su nastupila su i dva Hrvata Dušan Zinaja i Miroslav Pandaković pod zastavom Kraljevine SHS u skijaškom trčanju u utrkama na 18 i 50 km. Pandaković nije završio nastup u obje utrke, a Zinaja je bio 36. u utrci na 18 km. Završio je utrku i na 50 km, ali nakon što su prestali mjeriti vrijeme…

Dogodilo se na današnji dan, 25. siječnja:

1808. – Liječnik, prirodoslovac, botaničar, zoolog i liječnik Josip Kalasancije Klekovski Schlosser rođen je 25. siječnja 1808. u Jindřichovu u Slovačkoj, a umro u 74. godini života u Zagrebu. Premda odgajan za svećenika, studira i u rekordnom završava medicinu u Beču.

U Hrvatsku je došao 1836. kao privatni liječnik, a potom je službovao kao županijski liječnik u Križevcima (1844–54) i Zagrebu (1854–61) te kao zemaljski liječnički savjetnik i sudbeni liječnik. Zaslužan je za unaprjeđivanje onodobnoga javnog zdravstva. Bavio se proučavanjem kolere i botanike, a bio je među prvim članovima Akademije znanosti i umjetnosti.

Poznat je po istraživanjima biljnoga i životinjskoga svijeta Hrvatske pa se smatra osnivačem znanstvene botanike u Hrvatskoj te čak šest biljaka nosi njegovo ime. Osobito su mu značajna istraživanja hrvatske flore u suradnji s Lj. Vukotinovićem, u suautorstvu s kojim je objavio značajna floristička djela: Pregled hrvatske flore (Syllabus florae Croaticae, 1843), malu ekskurzijsku floru za određivanje biljaka Bilinar (1873) i fundamentalno djelo Hrvatska flora (Flora Croatica, 1869). Prvi je predsjednik Hrvatskoga planinarskog društva (1874). Ime Klekovski izabrao je po Kleku za dodijeljeni mu naslov viteza (1867).

1857. – Zagrebački biskup, kandidat za sveca i dobrotvor Josip Lang rođen je 25. siječnja u mjestu Lepšiću nedaleko od Ivanić Grada. Umro je u Zagrebu u 68. godini života te pokopan u crkvi sv. Marije na Dolcu. Bio je duhovnik u bolnici »Sestre milosrdnice«, duhovnik i propovjednik u matičnoj kući sestara u Frankopanskoj ulici, odgajatelj i rektor Bogoslovnoga sjemeništa i župnik crkve sv. Marije na Dolcu. Uvijek zauzet pastoralnim i karitativnim radom, mnogo je posjećivao bolesnike, većinom sirotinju, i dijelio im duhovnu i obilnu materijalnu pomoć. Narod ga je poštovao kao sveca.

1869. – Prvi broj dvotjednog lista Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost, Vijenac, izašao je 25. siječnja 1869. Izlazi do 1903., a nakon toga ponovno počinje izlaziti 1993. godine. Do 1903. zvao se Vienac, a poslije mu je ime promijenjeno u Vijenac. Do kraja 1998. list je bio jasno liberalno orijentiran, iako je okupljao svjetonazorski širi krug suradnika. Od početka 1999. smanjio je političku angažiranost, koja je opet pojačana od 2008., ali na stajalištima suprotnima onima s početka izlaženja. Uz prikaze i kritike, list obilježavaju autorske kolumne i središnji intervju.

1925. – Hrvatski izumitelj daktiloskopije Ivan Vučetić umro je u 67. godini života u Doloresu u Argentini 25. siječnja 1925. Godine 1884. emigrirao u Argentinu, gdje se 1888. zaposlio u Središnjem policijskom uredu i ubrzo postao voditelj Odjela za statistiku. Kao argentinski državljanin promijenio je ime u Juan Vucetich. Desetoprstni sustav identifikacije, nazvan argentinskim ili Vučetićevim sustavom, službeno je uveden u Argentini 1902., a potom i u drugim zemljama. Vučetićev sustav za klasifikaciju otisaka prstiju prihvatili su Brazil, Čile, Urugvaj, a poslije i cijela Južna Amerika. Vrijednost je njegova sustava u jednostavnosti i širokim mogućnostima praktične primjene. Izdao je brojna djela vezana uz daktiloskopiju. U La Plati je 1923. otvoren Policijski muzej Juan Vucetich, a zagrebački Centar za kriminalistička vještačenja MUP-a Hrvatske od 1977. nosi ime Ivan Vučetić.

1991. – Premda je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti osnovana u sam osvit hrvatskoga narodnog preporoda u prvom dijelu 19. stoljeća, tek uoči uspostave samostalne i demokratske države Hrvatske se 25. siječnja 1991. ponovno je promijenila naziv u HAZU. Preporodne zamisli o osnivanju »učenog društva« – Akademije – oblikovane su i zaključke Hrvatskoga sabora iz 1836., a temelje HAZU položio je Josip Juraj Strossmayer.

1991. – Prvi susret Tuđman – Milošević: Iako je teško odrediti kada se dogodio prvi od čak 47 susreta Tuđman-Milošević, smatra se da se to dogodilo prije sjednice saveznog Predsjedništva SFRJ – 25. siječnja 1991. u Beogradu. Dio stručnjaka smatra da se prvi pravi samostalni susret dvaju predsjednika dogodio točno dva mjeseca kasnije, 25. ožujka u Karađorđevu. Tada su u višesatnom razgovoru Tuđman i Milošević, unatoč razlikama o temeljnim pitanjima Hrvatske i Srbije, razgovarali o rješavanju državno-političke krize u SFRJ.

1993. – Oslobođeno zadarsko zaleđe: U oslobodilačkoj akciji Maslenica 25. siječnja 1993., tj. nekoliko dana nakon početka akcije, oslobođena je tzv. Ružičasta zona u zadarskom zaleđu. Ta akcija ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povijesti po jasno poslanoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na okupiranim područjima.

1533. – Engleski kralj Henrik VIII. se nakon razvoda braka s Katarinom Aragonskom oženio s Ann Boleyn, zbog čega ga je papa Klement VII. u srpnju izopćio. Tim se činom Anglikanska crkva odvojila od Rima, a kralj je u studenome 1534. godine postao njezin vrhovni poglavar.

1554. – Osnovan São Paulo, najbogatiji brazilski grad, najnapučenije područje južne hemisfere. Uz to što je centar kulture i gospodarstva, grad koji je ime dobio prema svetom Pavlu smatra se i Alpha World Cityjem što znači da je jedan od centara današnje globalne ekonomije.

1742. – U Greenwichu umro matematičar, fizičar i astronom Edmund Halley (rođ. 8. 11. 1656.), koji se proslavio promatranjem kometa (komet iz Sunčeva sustava koji se vraća, odnosno koji je vidljiv svakih 76 godina, dobio je po njemu ime).

1920. – U Parizu umro talijanski slikar i kipar Amedeo Modigliani (rođ. 12. 7. 1884.), glavni predstavnik skupine Pariška škola, autor melankoličnih ženskih akata s ograničenom paletom boja (Ležeći akt) i portreta suvremenika s Montparnassea.

1924. – I. Zimske olimpijske igre otvorene su na današnji dan 1924. godine u francuskom Chamonixu. Igre su u početku bile poznate kao »Međunarodni tjedan zimskih sportova« (Semaine des Sports d’Hiver) i održane su u sklopu Ljetnih olimpijskih igara. Sportska su se natjecanja održavala u blizini Mont Blanca te u Haute-Savoieu u Francuskoj, a potrajala su do 5. veljače.

Organizirao ih je Francuski olimpijski odbor, a Međunarodni olimpijski odbor ih je tek kasnije nazvao prvim zimskim olimpijskim igrama. Sportaši su odmjerili snage u biatlonu (vojna patrola), brzom klizanju, hokeju na ledu, sanjkanju, skijaškom trčanju, skijaškim skokovima, umjetničkom klizanju i vožnji bobom.

Nastupila su i dva Hrvata Dušan Zinaja i Miroslav Pandaković pod zastavom Kraljevine SHS u skijaškom trčanju u utrkama na 18 i 50 km. Pandaković nije završio nastup u obje utrke, a Zinaja je bio 36. u utrci na 18 km. Završio je utrku i na 50 km, ali nakon što su prestali mjeriti vrijeme.

Od Los Angelesa (1932) igre traju 15 dana. Do 1992. ljetne i zimske OI održavale su se u istoj godini; sljedeće zimske OI (XVII) priređene su 1994. u Lillehammeru, a ljetne (XXVI) 1996. u Atlanti i od tada se ljetne i zimske OI više ne održavaju iste godine, nego naizmjence svake druge godine.

1955. – SSSR je tek na današnji dan 1955. godine službeno izašao iz rata s Njemačkom. Četrdeset godina kasnije, također na današnji dan, Rusija je zamalo upotrijebila sovjetsku nuklearnu ostavštinu zbog pogreške koja je ostala zapamćena kao »norveški raketni incident«.

Ruski radari tom su prilikom pogrešno identificirali Black Brant XII, norvešku istraživačku raketu, te su misleći da se radi o američkoj raketi tipa Trident oglasili uzbunu. Tadašnji predsjednik Boris Jeljcin tom je prilikom aktivirao »nuklearnu aktovku« no nakon što je javljeno kako se raketa udaljava od ruskog teritorija shvaćeno je kako se ne radi o prijetnji te nije došlo do lansiranja ruskog naoružanja. Javnost je o incidentu obaviještena tek nakon tjedan dana u kratkom medijskom izvješću.

2004. – Mars Exploration Rover – B, poznatiji pod nazivom Opportunity, sletio je na površinu Marsa, točnije na područje zvano Meridiani Planum, na današnji dan 2004. godine. Opportunity, koji je ime dobio na učeničkom natječaju koji je prije lansiranja održala NASA, drugi je od dva identična rovera koje je NASA poslala na crveni planet u sklopu Mars Exploration Rover Missiona.

(zg-magazin)