Na današnji dan: Otvoren riječki HNK, Stepinac proglašen blaženim
Zgrada je nastala prema projektu glasovitih bečkih arhitekata Hermanna Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera
Dogodilo se na današnji dan, 3. listopada:
1885. – Nakon dvije godine gradnje, 3. listopada 1885. otvorena je nova zgrada riječkoga kazališta, današnje Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca. Zgrada je nastala prema projektu glasovitih bečkih arhitekata Hermanna Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera. Osim što je remek-djelo djelo arhitekture toga vremena, uz riječko su kazalište vezana i nova tehnička dostignuća: zasvijetlila je prva električna žarulja i uveden prvi telefon u gradu. Vanjski je dio građen u stilu visoke renesanse, a vrh pročelja krase figuralne plastike poznatog venecijanskog kipara Augusta Benvenutija, koje simboliziraju »dramu« i »glazbu«. Unutrašnjost je u stilu visokog baroka s mnoštvom štukatura, skulptura i pozlate. Kazalište je otvoreno Verdijevom operom Aidom.
1929. – Nakon velike političke krize, kada su na zasjedanju Narodne skupštine u Beogradu ubijeni vodeći hrvatski političari, članovi HSS-a, kralj Aleksandar I. Karađorđević poništio je Vidovdanski ustav, prekinuo rad Narodne skupštine i uveo osobnu tzv. Šestosiječanjsku dikataturu. Ubrzo je donio novi Zakon o nazivu i uređenju države, kojim je 3. listopada 1929. provodeći geslo »Jedan narod, jedan kralj, jedna država« Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca preimenovao u Kraljevinu Jugoslaviju. Bio je to naziv za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Unutarnje uređenje svedeno je na 33 oblasti, devet banovina i grad Beograd. Kraljevina Jugoslavija nastala je 1. prosinca 1918. i nestala je sa svjetske pozornice 29. studenog 1945. kad je uspostavljena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
1226. – ITALIJA: U Assisiju umro osnivač franjevačkog reda Franjo Asiški (rođen oko 1181.)M pap red potvrđuje 1223. godine.
1998. – Zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Katoličke Crkve u Hrvatskoj, neumornog propovjednika i utemeljitelja brojnih župa, Alojzija Stepinca, papa Ivan Pavao II. proglasio je blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici. Stepinac je za vrijeme Drugog svjetskog rata pomagao progonjene i patnike, zbrinjavao bolesnu i gladnu djecu. Prosvjedovao je protiv progona Židova i provedbe nacističkih zakona. Nakon dolaska komunista na vlast odbio je odvajanje Crkve u Hrvatskoj od Vatikana i zbog toga bio osuđivan, zatvoren i proganjan.
1973. – U Helsinkiju umro proslavljeni trkač na srednje i duge prujedinjenje njemačkeuge Paavo Nurmi (rođen 13. 6. 1897.); osvojio je devet zlatnih i tri srebrne medalje te postigao 22 svjetska rekorda.
1988. – Nakon četiri dana uspješne misije iz svemira se u kalifornijsku vojnu bazu Edwards vraća svemirski taksi, tj. raketoplan Discovery s peteročlanom posadom; nakon nesreće Challengera 28. 1. 1986. godine nova je misija praćena s velikom pozornošću.
1990. – Istočna i Zapadna Njemačka nakon 41 godine ponovno udružene potpunom suverenošću; sporazum o ujedinjenju među državma potpisan je 31. 8. i obuhvaća više od 1000 stranica. Nakon što su u Europi pali komunistički režimi, Njemačka je ponovo ujedinjena 3. listopada 1990. godine, nakon pada Berlinskog zida. Godine 1949. osnovane su dvije njemačke države: Savezna Republika Njemačka, koja je izvorno imala 12 saveznih država i Njemačka Demokratska Republika s pet saveznih država (umjesto kojih su 1952. uvedeni okruzi). Saarland se pridružila SR Njemačkoj 1957. Tijekom 1960-ih duž cijele granice, preko 1000 km, izgrađen je sigurnosni kompleks sa svrhom sprečavanja ilegalnih prelazaka. Dana 13. kolovoza 1961. podignut je Berlinski zid. Masovni protesti 1968. u SR Njemačkoj doveli su do novog uređenja u kojem su se kao osnovne vrijednosti isticale demokracija, ljudska prava i anti-nacionalizam. Kancelar Willy Brandt najviše je doprinio poslijeratnom pomirenju unutar i izvan Njemačke. Poznat je njegov Kniefall, kada je u Auschwitzu pao na koljena pred spomenikom svih žrtava. (zg-magazin)