Na današnji dan osnovano Hrvatsko planinarsko društvo

Na današnji dan osnovano Hrvatsko planinarsko društvo

(Naslovna fotografija: Planinarska kuća »Lojzekov izvor« / Foto: www.medvednica.info)

Društvo je priređivalo izlete, organiziralo obilježavanje planinarskih putova te gradilo i prva sklonište. Godine 1877. na Sljemenu je sagrađen vidikovac, a godinu poslije Zagrebačka gradska općina podiže i lugarsku kuću, prvu u Hrvatskoj. Ubrzo se diljem Hrvatske osnivaju planinarska društva

Dogodilo se na današnji dan, 15. listopada:

1874. – Osnovano Hrvatsko planinarsko društvo: HPD je osnovao Đuro Pilar 15. 10. 1874. u Zagrebu kao 12. u Europi, 17 godina nakon prvoga u Londonu. Planinarilo se, naravno, i prije toga, ali tek je osnutkom Društva počelo sustavno bavljenje tom aktivnošću. Važna je bila činjenica da su osnivači i prvi planinarski djelatnici bili tadašnji znanstvenici i kulturni radnici. Prvi predsjednik KPD-a bio je doktor Josip Schlosser-Klekovski, liječnik, botaničar i entomolog, zatim su se tu našli ilirac enciklopedist Ljudevit Vukotinović , doktor Spiridon Brusina, zoolog, doktor Mijo Kišpatić, mineralog i petrograf, doktor Petar Matković, geograf, književnik August Šenoa i mnogi drugi.

Društvo je priređivalo izlete, organiziralo obilježavanje planinarskih putova te gradilo i prva sklonište. Godine 1877. na Sljemenu je sagrađen vidikovac, a godinu poslije Zagrebačka gradska općina podiže i lugarsku kuću, prvu u Hrvatskoj. Ubrzo se diljem Hrvatske osnivaju planinarska društva, postavljaju se temelji speleologiji, gorskoj službi spašavanja i vodičkoj službi, a planinarenje postaje sastavnim dijelom života mnogih građana.

1991. – Okupacija Cavtata: Nakon žestokog otpora malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja srpsko-crnogorski je neprijatelj 15. listopada 1991. okupirao Cavtat. Nakon toga je velik dio konavoskog stanovništva bio prisiljen otići u izbjeglištvo. Nakon oslobođenja od srpsko-crnogorska okupacije u listopadu 1992. Konavle su bile sablasno puste. Od Cavtata na zapadu do Vitaljine i Prevlake na jugoistoku rijetko je koja kuća imala krov, a Konavosko polje i Konavoska brda sa svojim selima i zaseocima bili su golemo zgarište. Čak 705 kuća u Konavlima bilo je spaljeno i opljačkano, 2300 oštećeno, a etnografsko blago, obiteljske dragocjenosti i sve materijalno dobro imućnih Konavljana nepovratno su nestali.

Belizar stoji desno od cara Justinijana I. na ravenskom mozaiku koji veliča ponovno zauzimanje Italije koje je izvršila bizantska vojska pod Belizarovim vodstvom. Mozaik se nalazi u bazilici San Vitale. (Foto: Petar Milošević, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=39974477)

553. – Bizantski vojskovođa Belizar, velik vojni strateg na današnji je dan 533. godine trijumfalno ušao u Kartagu. Mjesec dana ranije Belizar je s bizantskom vojskom izvojevao veliku pobjedu nad vandalskim kraljem Gelimerom u bitci kod Ad Decimuma (mjerna jedinica za 10 milja), južno od Kartage. Dva mjeseca nakon toga još je jednom pobijedio vandalsku vojsku u bitci kod Tricamaruma čime je sjevernoafričko Vandalsko kraljevstvo propalo i bilo pripojeno Bizantu.

Po povratku u Konstantinopol u čast velikom generalu, tijekom čijeg života se teritorij Bizanta povećao za gotovo polovicu, priređen je posljednji ikada održani rimski trijumf. Iako je Belizar danas znatno manje glasovit od drugih velikih vojnih vođa kao što su Julije Cezar ili Aleksandar Veliki, njegove je vještine i postignuća nadmašio rijetko koji vojskovođa.

961. – Španjolska: U Córdobi umro kalif Abd al-Rahman III. (rođen 921. g.), posljednji iz sirijske dinastije Omejida. Zavladao s 22 godine te pokorio Španjolsku; 929. godine proziva se Kalifom i osniva Kordopski emirat.

1582. – Europa: Pri uvođenju gregorijanskog kalendara zbog razlike između Sunčeve ili julijanske godine, listopad je skraćen 10 dana; sa sa 4. listopada kalendar prelazi na 15. listopada.

1880. – Njemačka: 632 godine nakon početka gradnje u nazočnosti cara Vilima I. ponosno završava gradnja znamenite katedrale svetog Petra u Kölnu. Gradnja je započela 15. 8. 1248. u gotičkome stilu; od 1509. do 1842. godine gradnja je posve zaustavljena, završena je u novogotičkom stilu.

1917. – Francuska, Nizozemska: Nedaleko od Pariza, nakon osude za špijunažu u korist Njemačke ubijena je nizozemska plesačica Margaretha Geertruida Zelle, poznata pod umjetničkim imenom Mata Hari. Od 1903. godine živi i nastupa u Parizu, 1914. godine neko vrijeme boravi u Berlinu, bježi u Nizozemsku, gdje se našla u novčanim teškoćama te joj je njemački konzul za 20.000 maraka ponudio špijunski posao u Parizu. Ona prihvaća špijunirati za francusku tajnu službu, gdje ima mnoga poznanstva; tajni agenti u Madridu otkrivaju njezine veze s Nijemcima.

1946. – Francuska: U Parizu završava plenarno zasjedanje Mirovne konferencije. Vijeće ministara vanjskih poslova država pobjednica predlože potpisivanje mirovnih sporazuma sa svim poraženim državama, osim s Njemačkom; potpisani su 1947. godine.

1957. – Jugoslavija potiče diplomatske veze s Njemačkom Demokratskom Republikom kada ona odbacuje optužbu Informbiroa otprije 10 godina. Odnosi među državama opet su zahladili 1958. godine zbog novog programa SKJ.

Napoleon i general lauriston – “Mir pod svaku cijenu” (Vasilij Vasiljevič Vereščagin / Izvor Wikipaintings)

1815. – Nakon vladavine od 100 dana i poraza u bitci kod Waterlooa, Napoleon I. Bonaparte 1815. godine stigao je na otočić Svetu Helenu na kojemu je šest godina kasnije i umro. Sveta Helena je smještena u južnom Atlantiku i oko 2 tisuće kilometara udaljena od neke veće kopnene mase čime se Britanci željeli osigurati da se ne ponovi njegov bijeg s Elbe. Iako su postojali razni planovi da ga se izvuče s otoka i prebaci u Sjevernu ili Južnu Ameriku gdje bi osnovao novo carstvo, niti jedan nije bio proveden, a Napoleon se prije preuranjene smrti ‘smirio’ te čak počeo baviti vrtlarstvom što je izazvalo simpatije čak i kod mnogih Britanaca koji ga ranije nisu mogli smisliti.

1888. – George Lusk, jedan od istražitelja dobrovoljne londonske jedinice 1888. godine dobio je paket i pismo ‘iz pakla’. Radilo se o pošiljci koju je poslala osoba koja je tvrdila da je Jack Trbosjek, a uz pismo je stigla i polovica bubrega koja je navodno pripadala jednoj od žrtava, no i pismo i ‘dodatak’ su tijekom vremena izgubljeni u arhivima. U pismu, za koje većina stručnjaka smatra da je bilo jedno od rijetkih autentičnih pisanih rukom monstruoznog ubojice Jacka Trbosijeka, stajalo je:

“From hell

Mr Lusk,

Sor

I send you half the Kidne I took from one women prasarved it for you tother piece I fried and ate it was very nise. I may send you the bloody knif that took it out if you only wate a whil longer

signed Catch me when you can Mishter Lusk” (ZG-magazin)

Komentiraj

*