Na današnji dan osnovano Hrvatsko novinarsko društvo

Na današnji dan osnovano Hrvatsko novinarsko društvo

Ciljevi su HND-a ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja, promicanje ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izvješće o svim zbivanjima i dr.

Dogodilo se na današnji dan, 18. prosinca

1855. Grkokatolički prezbiter, političar, hrvatski književnik i književni kritičar Jovan Hranilović rođen je 18. prosinca 1855. u mjestu Kričkama kraj Drniša, a umro 1924. u Novom Sadu. Gimnaziju je polazio u Grkokatoličkome sjemeništu u Zagrebu, a teologiju i filozofiju u Zagrebu i Beču. U Križevcima je bio biskupov tajnik, župnik u više župa, uz ostalo u Kaštu, Sošicama i Radatovićima, gdje je nadahnuto ispjevao svoje glasovite Žumberačke elegije. Javno djelovanje počeo je kao pravaš, postaje zagovornik federalizma i posebnog položaja Hrvatske u Austro-Uugarskoj Monarhiji, ali se potkraj života približio jugoslavenstvu.

Bio je župnik u Novom Sadu, gdje je predsjedao vojvođanskom skupštinom i vladom u vrijeme raskida odnosa s Ugarskom. Pisao je i prevodio pjesme, pripovijetke, političke i književne rasprave, polemike i studije (ukupno oko 5000 radova). Većina je njegovih stihova napisana s naglašenom etičkom i rodoljubnom tematikom, a u njima je Hranilović očitovao svoju iskrenu ljubav za domovinu, s izraženom socijalnom notom, potičući svećenstvo na vjerski, kulturni i politički rad za narod. Bio je dosljedan i uporan promicatelj tradicijske prosvjetno-odgojne uloge književnosti na kršćanskim načelima te urednik Obora i Vienca, a surađuje u časopisima Prosvjeta, Hrvatska vila, Glas matice Hrvatske, Kolo i drugima.

1910. – Osnovano Hrvatsko novinarsko društvo: Hrvatsko novinarsko društvo neovisna je udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu. Utemeljeno je 18. prosinca 1910. i jedna je od najstarijih profesionalnih udruga u Hrvatskoj. Od 1992. HND je član Međunarodne federacije novinara.

Ciljevi su HND-a ostvarivanje profesionalnih interesa, etičnosti i slobode javnog izražavanja, promicanje ustavom zajamčenih prava javnosti da bude izvješće o svim zbivanjima u društvu te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnost svim javnim glasilima. Uz to HND se brine za čuvanje ugleda i dostojanstva profesije, zaštitu novinara od samovolje izdavača i sprečavanje monopola te materijalnu i socijalnu zaštita novinara.

1921. – Kraljevina SHS: U Beogradu osnovana Socijalistička radnička stranka Jugoslavije. U nju se udružuje više dotadašnjih jugoslavenskih stranaka socijalističkog i socijaldemokratskog usmjerenja. Pri uvođenju diktature 1929. godine stranka je raspuštena.

1942. – Jugoslavija: Partizanski vrhovni štab izdaje naredbu o osnutku Odsjeka za ratnu mornaricu Narodnooslobodilačkog pokreta. Prvi mornarički odred osnovan je 23. 1. 1943.

1328. – Njemačka: Njemačko-rimski car Ludvig IV. Bavarski odbio je ovlast avinjonskog pape Ivana XXII.; odlučio je da papa mora uvijek biti u Rimu te za rimskog papu postavlja franjevačkog monaha koji uzima ime Nikola V.

Ludvig IV. borio se protiv njemačkog protukralja Fridrika III. Lijepoga, koji je bio okrunjen za kralja u isto vrijeme kada i Ludvig IV. (1314). Nakon osam godina prijestolnih borbi, Ludvig IV. je zarobio Fridrika III. Lijepog u bitki kraj Mühldorfa (1322). Zbog pomaganja Viscontijâ, gospodara Milana, sukobio se s papom Ivanom XXII., koji ga je prokleo (1324). Osvojivši Rim, okrunio se 1328. za cara pa je iste godine postavio za protupapu Nikolu V., koji je nedugo zatim ponovio krunidbenu ceremoniju. Radi utvrđivanja odnosa s papinstvom, izborni knezovi izdali su 1338. u Rhensu (kraj Koblenza) deklaraciju, prema kojoj cara ne treba u njegovoj časti potvrđivati papa te da prema tome car nije ovisan o papi.

Krunidbena ceremonija Ludviga IV. Bavarskog

1935. – Čehoslovačka: Umjesto Tomaša G Masaryka, koji 14. 12. odstupa s položaja predsjednika države, za predsjednika je izabran Edvard Beneš.

1972.Australija: Na izborima prvi put nakon 1949. godine pobjeđuju laburisti. Novi premijer Edward Gough Whitlam objavio je novosti u vanjskoj politici i već 22. 12. uspostavio diplomatske odnose s Kinom.

Stradivarijava violina”Antonius” iz 1711. godine

1737. – Italija: U Cremoni je umro izrađivač violina Antonio Stradivari (rođen 1644.), najslavniji majstor u tom obrtu. Nisu poznati podatci o njegovu školovanju, ali je moguće da je bio učenik Nicole Amatija. Zlatno doba njegova graditeljstva bilo je približno od 1700. do 1720., kada je sagradio svoje najpoznatije violine, često nazvane po njihovim vlasnicima (»Betts«, 1704.; »Alard« 1715.; »Messiah«, 1716.), na kojima još i danas muziciraju najpoznatiji umjetnici. Odlikuje ih savršena proporcija, kvaliteta drva i poseban, prepoznatljiv narančasto-smeđi lak, koji znatno utječe na kvalitetu tona no njegova je receptura izgubljena.

Stradivarijeve violine odlikuje punoća tona i brza reakcija instrumenta, kakva nikada poslije nije bila nadmašena, a po kvaliteti su im bliski tek radovi Giuseppea Guarnerija »del Gesù«. Tradiciju izgradnje kvalitetnih glazbala nastavilo je dvoje od njegovo jedanaestoro djece, najstariji sin Francesco i Omobono, ali vrhunsko umijeće svojega oca nikada nisu dostigli. (ZG-magazin)

Komentiraj

*