Na današnji dan osnovan NATO savez, ubijen Martin Luther King

Atentator James Earl Ray prekinuo je život najmlađeg dobitnika Nobelove nagrade za mir u povijesti pucnjem iz snajpera dok je King stajao na balkonu svoje motelske sobe. King je 1964. dobio Nobelovu nagradu za mir, a njegova je smrt pokrenula teške rasne nemire

Dogodilo se na današnji dan, 4. travnja:

1584. – Vojskovođa i hrvatski ban Gašpar Alapić (?, prva četvrtina XVI. st.) umro je 4. travnja 1584. u Vukovini kraj Velike Gorice. God. 1573. imenovan banskim namjesnikom. Bio je najpoznatiji po tome što je još kao podban i zapovjednik plemićke vojske kod Kerestinca razbio kmetsku vojsku Matije Gupca za Seljačke bune, a 6. veljače 1573. porazio je i seljačke postrojbe kod Mokrica. Isto je učinio i u odlučnoj bitki kraj Stubičkih Toplica, 9. veljače.

Premda se prije, ali poslije toga istaknuo mnogim okršaj ima s Osmanlijama u jednom od najtežih razdoblje našoj povijesti, zbog te uloge u Seljačkoj buni dobio je negativan predznak u Hrvatskoj povijesti. Na primjer, s Nikolom Šubićem Zrinskim bio je tek jedan od nekolicine koji su preživjeli bitku s Osmanlijama kod Sigeta (za opsade Sigeta 1566. bio je zamjenik N. Š. Zrinskog). Godinu dana pošto je slomio Seljačku bunu postoje ban i obavlja uglavnom vojne poslove te se posvetio borbi protiv Osmanlija. Banske časti razriješen je 1578. na osobni zahtjev.

1910. – Hrvatski naivni slikar i začetnik naivne umjetnosti u Hrvatskoj Franjo Mraz rođen je 4. travnja 1910. u Hlebinama, a umro 1981.u Brežicama (Slovenija). Uz Generalića i Viriusa jedan je od začetnika naivne umjetnosti. Isprva je u njegovim djelima prevladavala socijalna i ratna tematika (Oranje, 1936; Tifus, 1943), potom se, oko 1950., odlučio za motive i krajolike iz Podravine, koje je slikao prigušenim tonovima.

Kompozicije je često gradio sukobljenim dijagonalama kojima je pojačavao dojam prostora (Ljeto, 1967; Jutro, 1973; Zima, 1976). Smatra se da su mu najbolja ostvarenja Oranje i Zima. Socijalno je angažman slikar, a poslije rata napustio je tipičnu hlebinsku umjetnost.

1926. – Prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice i hrvatski stožerni admiral Sveto Letica rođen je 4. travnja 1926. u Podgori, a umro je 2001. u Splitu. Godine 1942. sudjeluje u stvaranju partizanske mornarice. Bio je zapovjednik flote, načelnik Vojnopomorske oblasti, a uoči odlaska u mirovinu radio je u Generalštabu JNA.

Premda je 1987. umirovljen, iskustvo admirala Letice bilo je dragocjeno u danima osnivanja Hrvatske ratne mornarice. Tako je 1991. imenova na dužnost prvog zapovjednika HRM-a koju je obnašao do 1996., a odlikovan je najvišim vojnim odličjima. 56. g. pr. Kr. – Rimska Republika: Vojskovođa Gaj Julije Cezar, Marko Licinije Kras i Gnej Pompej podijelili državu i vlast među sobom.

1490. – Habsburška Monarhija: U Beču umro ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin (rođ. 23. 2. 14 40.), okrunjen 1458. godine. Uredio prvu centralističku državu u srednjoj Europi, ugledan protu- osmanski vojskovođa.

1851. – Sir Francis Drake, čuveni britanski moreplovac i poznati pirat koji je operirao s izričitom kraljevskom dozvolom za pljačku španjolskih brodova, na današnji je dan 1581. godine zaradio prefiks Sir kao vođa britanske flote koja je oplovila svijet u tri godine, od 1577. do 1580. godine. Španjolcima je bio toliko mrzak da je za njegovu glavu bila raspisana nagrada od 20 tisuća dukata, što bi danas bila protuvrijednost od oko 8 milijuna dolara.

1884. – Bolivija nakon četverogodišnjeg “Salitrenog rata” s Čileom potpisala sporazum u Valparaisu, prema kojem je susjednoj zemlji odstupila primorsku pokrajinu Antofagastu i postala kontinentalna država. Čile se obvezao izgraditi željeznicu do La Paza, čime bi Bolivija dobila pristup Tihom oceanu.

1926. – Njemačka: U Essenu umro veleindustrijalac August Thyssen (rođ. 17. 5. 1842.), osnivač i utemeljitelj metalurškog koncerna Thyssen.

1929. – Njemačka: U Landenburgu na Neckaru umro inženjer Carl Friedrich Benz (rođ. 25. 11. 1844.), konstruktor prvog osobnog automobila 1884; izradio je četverotaktni motor s unutarnjim izgaranjem te ga ugradio na bicikl s tri kotača, a 1893. godine izradio dvosjed s četiri kotača Victoria (1899. i prvi trkaći automobil). Poslije u svoje vozila ugrađuje mjenjač s četiri stupnja prijenosa.

1949. – SAD: U Washingtonu predstavnici Belgije, Danske, Francuska, Islanda, Italije, Kanade, Luksemburga, Nizozemske, Portugala, Velike Britanije i SAD-a utemeljili Sjevernoatlantski pakt (North Atlantic Treaty Organisation, NATO) sa sjedištem u Bruxellesu služi međusobnoj pomoći u slučaju napada na jednu od članica. Vode ga Sjevernoatlantsko vijeće i Obrambeni odbor.

1968. – SAD: U Memphisu, u državi Tennesseeju bijeli ekstremist ubio baptističkog crnačkog propovjednika i najistaknutijeg borca za jednako pravo tamnoputih građana Martina Luthera Kinga Ml. (rođ. 15. 1. 1929.), koji je 1964. godine na čelu masovnog pokreta postigao prihvaćanje saveznoga Zakona o jednakosti građanskih prava.

Atentator James Earl Ray prekinuo je život najmlađeg dobitnika Nobelove nagrade za mir u povijesti pucnjem iz snajpera dok je King stajao na balkonu svoje motelske sobe. Uhvaćen je dva mjeseca kasnije na londonskom aerodromu dok je pokušavao ući na let za Kanadu s lažnom putovnicom. King je 1964. dobio Nobelovu nagradu za mir, a njegova je smrt pokrenula teške rasne nemire.

1991. – Švicarska: U Zürichu umro književnik, dramatičar, Max Frisch (rođ. 15. 5. 1911.,) uz Friedricha Dürrenmatta najvažniji poslijeratni prozaist koji piše na njemačkom jeziku; posvetio se traženju identiteta i zarobljenosti u predodžbe drugih o nama. U prozi često polemički kritičan prema švicarskoj stvarnosti (Don Juan ili ljubav prema geometriji, Kada je rat završio, Triptih, Homo Faber, Montauk, Modrobradi).

1992. – Marija Jepsen priorica Hamburga postala prva Evangelis tkanja na položaju biskupa na svijetu. (ZG-magazin)