Na današnji dan: Osmanlije osvojile Klis

Na današnji dan: Osmanlije osvojile Klis

Kako su Klišani ostali ne samo bez svoga kapetana Petra Kružića, koji je diljem kršćanskoga svijeta postao poznat zbog svog junaštva, nego i bez izvora vode, prihvatili su ponudu Osmanlija koji su im obećali slobodu ako im mirno prepustite grad

Dogodilo se na današnji dan, 12. ožujka

*Grgurovo je spomendan na Grgura I., učenjaka i papu. U mnogim se mjestima smatralo početkom proljeća, a odatle izreka da se na taj dan ptice žene. Tada bi prestao rad obrtnika u svijetlo (Grgur svjetiljku u vodu baca), kraj je zimskog prela, a započinjali bi proljetni radovi, ponovno se posluživao poslijepodnevni obrok, puštale su se svjećice po vodi.

1382. – hrvatski ban Ivan Paližna postao je 12. ožujka 1382. vranski prior. Godine 1383. bio je na čelu protudvorskog pokreta protiv hrvatsko-ugarske kraljice Marije i njezine majke, regentkinje Elizabete. Kralj Karlo Drački imenovao ga je banom 1386. godine, a nakon kraljeve smrti sudjelovao je u zarobljavanju obiju kraljice kod Gorjana i dao umoriti kraljicu Elizabetu. Ivan Paližna borio se i za samostalnu hrvatsku državu protiv ugarskoga kralja Žigmunda. Pao je u boju 1391.

Petar Kružić

1537. – Hrvatski vojskovođa i kapetan Klisa Petar Kružić poginuo je 12. ožujka 1537. u 46. godini života u okolici Klisa. Kružić je svoju vojnu karijeru počeo 1513. kad se priključio kliškim braniteljima, a pet godina poslije postao je i kapetan Klisa te nešto kasnije i senjski kapetan. Osmanlije, pa i Mlečani, nekoliko su puta – na vojne na druge načine – pokušali osvojiti Klis, ali su gradu pomagali papa Klement VII. i Pavao III.

U ljeto 1536. okupila se velika osmanska vojska koja je obnovila utvrdu u Solinu i sagradila još dvije kako bi potpuno ogradila Klis i tako ga prisilila na predaju. Kliški su se ratnici kao i uvijek hrabro i junački branili, a kobnog 12. ožujka 1537. u pomoć im je stiglo čak 3000 njemačkih vojnika kralja Ferdinanda Habsburškog i 700 talijanskih vojnika koje je poslao papa Pavao III. Zajedno su navalili predvođeni kapetanom Kružićem i njegovom vojskom te su uspjeli razvaliti dvije osmanske utvrde.

Provaljujući u posljednju utvrdu iznenada se pojavio Murat-beg sa svojih 2000 vojnika koji su navalili na kršćane divlje urlajući; talijanski i njemački vojnici mislili su da je Osmanlija mnogo više nego njih pa su stali bježati prema obali. Hrabri je Kružić pokušavao zaustaviti i smiriti redove kršćanske vojske, ali se nije uspio izvući – Osmanlije su ga opkolili i ubili. Kako su Klišani ostali ne samo bez svoga kapetana Petra Kružića, koji je diljem kršćanskoga svijeta postao poznat zbog svog junaštva, nego i bez izvora vode, prihvatili su ponudu Osmanlija koji su im obećali slobodu ako im mirno prepustite grad. Tako je Klis 12. ožujka 1537. na blagdan Sv. Grgura došao pod osmansku vlast. Građani grada Klisa selili su se na sve strane, a mnogi su uskoci otišli u Senj odakle su nastavili ratovati protiv Osmanlija.

604. – Papinska Država: U Rimu umro papa Grgur I. Veliki (rođen 540.; papa od 590.), začetnik kristijanizacije Engleske. On je i svjetovni vladar Rima i začetnik Papinske Države.

1918. – Rusija: Moskva ponovno postaje glavni grad Sovjetske Federativne Socijalističke Republike nakon što je tu titulu 215 godina nosio Sankt-Peterburg, odnosno od 1914. godine Petrograd.

1925. – Kina: U Pekingu umro političar i revolucionar Sun Jat-sen (rođen 12. 11. 1866.), 1911. vođa revolucije, 1912. godine privremeni predsjednik, protjeran osniva i vodi Kuomintang; 1917. u južnoj Kini osniva svoju vladu te u suradnji s komunistima i uz potporu Sovjetskog Saveza djeluje za cjelovitost Kine.

1935. – SAD, Jugoslavija: U New Yorku umro srpski znanstvenik, izumitelj Mihajlo Pupin (rođen 4. 10.1858.), čiji je glavni izum uklanjanje smetnji u telefoniji. Za svoja sjećanje iznesena u autobiografiji dobio je 1924. godine Pulitzerovu nagradu.

1938. – Austrija: Austrijanci su 1938. godine saznali što točno znači Hitlerov slogan „Svi Nijemci u jednoj državi”. Referendumom koji je održan pod strogim nadzorom nacista, tako da su oni doslovno vidjeli tko je bio ‘za’, a tko ‘protiv’ pripajanja Austrije Njemačkoj došlo je do pripojenja (Anschlussa). Rezultati referenduma zbog iznimno stroge nacističke kontrole bili se nevjerojatni, čak 99,7 % stanovništva Austrije izjasnilo se za pripojenje. Na poziv do tadašnjeg ministra unutarnjih poslova, od toga dana kancelara Arthura Seyss-Inquarta, njemačka nacistička vojska je 12. 3. 1938. bez otpora ušla u Austriju.

1940. – Sovjetski Savez: U Moskvi potpisan mir nakon kratkotrajnog sovjetsko-finskog Zimskog rata. Finska mora susjedu prepustiti dio Karelije i područje Vyborga (finski Viipuri), važna grada za obranu Lenjingrada.

1945. U koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u umrla židovka Anne Frank (rođena 12. 6. 1929.); 1933. godine s roditeljima se sklonila u Nizozemskoj, gdje se nakon dolaska nacista više godina skrivala i pisala dnevnik. Nacisti su je neposredno prije kraja rata otkrili i odveli u logor. Njezin dnevnik postao je jedna od najčitanijih knjiga na svijetu.

1947. – SAD: Predsjednik Harry S. Truman u sklopu nove vanjsko-političke doktrine ponudio gospodarsku i vojnu pomoć narodima kojima je sloboda bila ugrožena. Ta politika, koja je postala poznata kao Trumanova doktrina, dodatno je produbila suprotnosti sa Sovjetskim Savezom. Događaj koji neki povjesničari smatraju početkom Hladnog rata bio je plan zaustavljanja širenja komunizma i to davajući ekonomsku pomoć Turskoj i Grčkoj kako ne bi pale pod sovjetski utjecaj.


Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.)


1950. – SAD, Njemačka: U gradu Santa Monici, u Kaliforniji umro njemački književnik Heinrich Mann (rođen 27. 3. 1871.), koji je 1933. godine pobjegao pred nacistima, a do 1940. djelovao je u Parizu. Pisao je povijesna (dvije knjige o engleskom kralju Henriku IV.), društveno-kritička (Mali grad, Srce, Podanici) i satirička djela (Profesor Unrat) te eseje protiv fašizma.

1999. – Njemačka: U Berlinu umro virtuozni violinist i dirigent američkog podrijetla Yehudi Menuhin (rođen 22. 4. 1916.); debitirao je s osam godina, s 11 je doživio trijumf u Carnegie Hallu, 1929. godine u Berlinu je izveo violinske koncerte Bacha, Beethovena i Brahmsa, od 1934. godine imao je koncerte po cijelome svijetu.

Đinđić na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2003. godine (WEF, CC BY-SA 2.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3613127)

2003. – Srbija: U Beogradu atentatu ubijen predsjednik srbijanske vlade Zoran Đinđić (rođen 1. 8. 1952.) proeuropski orijentiran demokratski političar, koji je na izborima pobijedio stranku diktatorskoga Slobodana Miloševića. Atentat je izvršio Zvezdan Jovanović, pripadnik srbijanske Jedinice za specijalne operacije, s prozora ureda 55 na drugom katu zgrade Zavoda za fotogrametriju u Ulici admirala Geprata. Stvarni nalogodavci atentata, koji je bio pokušaj državnog udara, nisu pronađeni, a kao izvršioci su na 40 godina zatvora osuđeni Milorad Luković (Ulemek) Legija, vođa JSO i Zvezdan Jovanović. (ZG-magazin)

Komentiraj

*