Na današnji dan: Mirogojska tramvajska nesreća 1954.

Na današnji dan: Mirogojska tramvajska nesreća 1954.

Tramvajska kola garažnog broja 21, krenula su s Mirogoja prema Gupčevoj zvijezdi, vozeći na redovitoj liniji broj 13 Mirogoj – Šoštarićeva ulica. Vozač je otpustio ručnu kočnicu za dva, tri okretaja te spuštajući se nizbrdo i ulazeći u prvi zavoj htio uključiti tračničku kočnicu, no opazio je da ona ne djeluje…

Dogodilo se na današnji dan, 31. listopada:

(Eugen Kvaternik / Stjepan Kovačević – Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća: sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih podpisa, Wikimedia Commons)

1825. Hrvatski političar pisac i revolucionar Eugen Kvaternik rođen je 31. listopada 1825. u Zagrebu, a poginuo je 1871. u Ljubča klancu kod Rakovice. Uz Starčevića, bio je zaslužan za ideološke i borbeno-političke temelje Stranke prava i pravaškog svjetonazora, a prema njihovim je zamislima Stranka prava od 1861. bila na čelu hrvatskog narodnog pokreta protiv Austrije i Ugarske.

Zauzimao se za samostalnu Hrvatsku, ali smatrao da je za ostvarenje tog sna nužna pomoć nekih stranih zemalja, pa je bio povezan s talijanskim, francuskim i ruskim revolucionarima. Sit tuđinske vlasti pokrenuo je i Rakovičku bunu, koja je nekoliko dana poslije ugušena u krvi, većina vođa ustanka poginula je ili je ubijena, a među njima i Kvaternik.

1954. – Tramvajska nesreća koja se dogodila 31. listopada 1954. na Mirogojskoj cesti u Zagrebu spada među najveće tramvajske nesreće u svijetu. Tragedija se dan uoči blagdana Svi sveti, kada se na staroj, strmoj mirogojskoj pruzi prevrnuo tramvaj pri čemu je 19 putnika poginulo, dok ih je 37 bilo uglavnom teško ozlijeđeno.

Toga jutra, oko 8.30 sati, tramvajska motorna kola tipa M-24, garažnog broja 21, u dvosmjernoj izvedbi, krenula su iz zaokretnice Mirogoj prema Gupčevoj zvijezdi, vozeći na redovitoj liniji broj 13 Mirogoj – Šoštarićeva ulica. Vozač je otpustio ručnu kočnicu za dva, tri okretaja, te spuštajući se nizbrdo i ulazeći u prvi zavoj htio uključiti tračničku kočnicu, no opazio je da ona ne djeluje. Kad je pokušao kočiti ručnom kočnicom uz uporabu pijeska, kola su već jurila takvom brzinom da je za to već bilo prekasno. Tramvaj je sve brže jurio i na zadnjem zavoju, pored bolnice, izletio iz tračnica. Prevrćući se, prešao je na drugu stranu ulice, te udario u stabla kestena. Iščupao ih je iz korijena i naposljetku se zaustavio, udarivši u željezni stup gradske rasvjete.

Komisija za istragu, ispitala je ostatke vozila, električne uređaje, kao i postupke vozača koji je u teškom stanju bio u bolnici. Pokazalo se da su kola 21 prije katastrofalne nesreće imala sudar na uglu između Degenove i Medveščaka kad je tramvaj zahvatio i prevrnuo zaprežna kola, no kako nije bilo veće štete, vozač je nastavio vožnju prema Mirogoju. Odmah je primijetio da nešto nije u redu, magnetske kočnice nisu hvatale, pa je upotrijebio pijesak. Budući da ga nije puno pronađeno uzduž mirogojske pruge, u istrazi se postavilo pitanje, je li ga bilo dovoljno nakon sudara u Degenovoj.

Brzina prevrnutih kola kod nesreće na Mirogoju, bila je pet puta veća od dopuštene – oko 80 kilometara na sat, a negdje se spominje da je iznosila i 90 km/h. Zbog mirogojske nesreće tramvajski promet od Gupčeve zvijezde do Mirogoja ponovno je uspostavljen tek 1964. godine.

Nova motorna kola na toj pruzi bila su posebno opremljena električnom, jakom zračnom, elektromagnetskom (tračničkom) i ručnom kočnicom. Vozila su, uz propisane najveće brzine, do 15. svibnja 1967. godine, od kada na Mirogoj voze autobusi.

1991.Konvoj Libertas stigao u Dubrovnik: Padom posljednjih prigradskih naselja Dubrovnik je bio posve okružen neprijateljskom vojskom. U opkoljenom gradu, koji je bio bez električne energije i vode na prostoru ne većem od desetak četvornih kilometara u zatočeništvu je ostalo oko 50.000 stanovnika i izbjeglica iz Dubrovačkog primorja, Rijeke dubrovačke, Župe i Konavala. Također, svakodnevno su na grad padale stotine granata i topničkih projektila. U posve blokiran Dubrovnik s kopna i mora 31. listopada 1991. konvojem Libertas stigla je prva humanitarna pomoć. Tijekom opsade jedina veza Dubrovnika sa svijetom održavala se brzim gliserima Prvoga mornaričkoga odreda Republike Hrvatske, kojima se dopremala hrana, lijekovi, pješačko naoružanje i streljivo.

1517. – Njemačka: Teolog Martin Luther u Wittenbergu predlaže svojih 95 reformskih teoloških teza za poboljšanje odnosa u Crkvi, što se smatra početkom vjerske reformacije.

1918. – Austro-Uugarska: Koruška pokrajinska vlada proglasila uključenje pokrajine Koruške u Republiku Njemačku Austriju, koja se ispravlja nakon raspada monarhije naziva Nova Austrijska Država.

1924. – Financijska kriza nakon Prvog svjetskog rata prilično je pogodila svjetska gospodarstva, a naročito stanovništvo. Banke su se našle na udaru prve, a nedostatak sredstava najviše im je kočio poslovanje. Stoga su se dosjetili i na današnji dan 1924. godine na sastanku u Milanu proglasile Svjetski dan štednje, kako bi potakle priljev novca u svoje opustošene trezore.

Indira Gandhi i Jacqueline Kennedy (New Delhi, 1962.)

1984. – Indija: U New Delhiju dva vojnika Sikha iz osobne straže ustrijelila su predsjednicu Vlade Indiru Gandhi (rođena 19. 11. 1917.), članicu i predsjednicu Kongresne stranke, ministricu te od 1964 do 1966. i od 1980. do 1984. godine predsjednicu vlade. Odlučno je pristajala uz pokret nesvrstanih i bila protivnica separatizma Sikha.

1993. – Italija: U Rimu je umro filmski redatelj Federico Fellini (rođen 20. 1. 1920.), »čarobnjak talijanskog filma«, dosljedni predstavnik autorskog usmjerenja u filmskoj umjetnosti. Režirao je niz slavnih filmova (tri su mu ngrađena Oscarima): Ulica, Slatki život, Rim, Amarcord i druge. (ZG-magazin)

Komentiraj

*