Na današnji dan: Hrvati zatražili vraćanje Dalmacije u matičnu državu

Na zasjedanju Carevinskog vijeća 6. ožujka 1860. Strossmayer i Vranjican tražili su sjedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom / Ruski kemičar Mendeljejev predstavio je članovima ruskoga Kemijskoga društva periodni sustav elemenata

Dogodilo se na današnji dan, 6. ožujka:

1658. – Hrvatski barokni pjesnik Ivan (Đivo) Bunić umro je 6. ožujka 1658. u rodnom Dubrovniku u 66. godini života. Mlad postaje državni odvjetnik, a obavljao je niz državnih službi te je pet puta biran za kneza Republike. U njegovu opusu izdvaja se zbirka lirskih pjesama Plandovanja, koje se svrstavaju među najvrednije ljubavne pjesme u cjelokupnoj hrvatskoj književnosti. U ljubavnoj lirici Bunić je nastavio renesansnu praksu domaćih prethodnika, ostvarujući visok stupanj sažetosti izraza i do tada nepoznatu lakoću osmeračkog ritma, muzikalnost i simetriju. Ostao je poznat i po eklozi Gorštak te djelima Mandalijeva pokornica, Nadgrobnice i Pjesme duhovne.

1860. – Hrvati traže vraćanje Dalmacije u matičnu državu: Nakon vojnih poraza u Italiji car Franjo Josip bio je prisiljen 1860. sazvati Carevinsko vijeće kao pripremu za povratak ustavnog uređenja. Hrvatska je u to vrijeme sasvim podčinjena središnjoj državnoj vladi u Beču, a ban je stavljen pod izravnu kontrolu vlade u Beču. U hrvatsku upravu uvodi se stručni upravni aparat umjesto nekadašnjih plemića. Iz Hrvatske je pozvao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Ambroza Vranjicana, a iz Dalmacije Franu Borellija. Na zasjedanju vijeća 6. ožujka 1860. Strossmayer i Vranjican tražili su sjedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom.

1905. – Dirigent i skladatelj Mladen Pozajić rođen je 6. ožujka 1905. u Županji, a umro u Sarajevu u 74. godini života. Nakon studija u Zagrebu, Parizu i Beču, 1941. utemeljio je Komorni zbor Radio Zagreba. Dirigirao je simfonijskim orkestrima u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani Skopju, Dubrovniku i Mostaru te gostovao u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Poljskoj, Francuskoj i Švicarskoj. Bio je dirigent Opere u Sarajevu i profesor Muzičke akademije. Skladao je za orkestar, klavir i zbor.

12. g. pr. Kr. – Rimski car August postao i pontifex maximus, vrhovni svećenik, čime dobiva neograničenu moć.

1629. – Njemački car Ferdinand II. objavio edikt, prema kojem se sva crkvena zemlja koju su protestanti zaplijenili mora vratiti Katoličkoj Crkvi.

1869. – Kemičar Dimitrij Ivanovič Mendeljejev (Toboljsk, 8. 2. 1834 – Sankt Peterburg, 2. 2. 1907.) predstavio je članovima ruskoga Kemijskoga društva periodni sustav elemenata, koji je sam sastavio. Tada poznate elemente poredao je po rastućim relativnim atomskim masama i u tablici im dao mjesta koja im prirodno pripadaju na temelju periodičnosti njihovih svojstava. U konačnoj verziji periodnoga sustava (1871.) ostavio je prazna mjesta za do tada nepoznate elemente, predvidjevši tako svojstva za tri poslije otkrivena elementa (skandij, galij i germanij). Njegova tablica periodnoga sustava elemenata postala je tako osnovicom za razumijevanje temeljnih zakonitosti kemijskih znanosti, građe elemenata i spojeva i njihovih reakcija. Od 1876. bio je dopisni član Ruske akademije znanosti, ali 1880. nije bio izabran za redovitog člana, jer se većina akademika nije slagala s njegovim kritikama stanja u ruskoj znanosti, školstvu i gospodarstvu. Zbog političkog neslaganja s tadašnjim režimom, napustio je 1890. katedru i 1893. prihvatio dužnost ravnatelja Središnjeg ureda za mjere i utege te u metrologiji ostao djelatan sve do smrti.

Bavio se mnogim granama kemije i svojim je radovima mnogo pridonio razvoju ruske kemijske industrije i metalurgije. Istraživanjem fizikalnih svojstava plinova i kapljevina došao je do pojma kritične temperature.

1899. – Njemačka kemijska i farmaceutska tvrtka Bayer predstavila je na tržištu svoju poznatu robnu marku Aspirin (acetilsalicilnu kiselinu).

1900. – U Stuttgartu umro inženjer strojarstva i izumitelj Gottlieb Wilhelm Daimler (rođ. 17. 3. 1834.); usavršio je četverotaktni plinski Otto motor, udružio se s Carlom Friedrichom Benzom te su zajedno izrađivali automobile, a zatim osnovali tvornicu motora Daimler-Mercedes.

1964. – Vođa vjerske skupine Nation of Islam, Elijah Muhammad, službeno je 1964. godine boksaču Cassiusu Marcellusu Clayu dodijelio ime Muhamed Ali što u prijevodu znači ‘voljen od Alaha’. (zg-magazin)