Na današnji dan emitiran prvi TV kalendar
(Foto: HRT)
Ideju da se krene s »vremeplovom« u filmskom obliku prvi je dao tadašnji urednik TV Dnevnika, Obrad Kosovac. Njemu se uskoro pridružio Vladimir Fučijaš i taj urednički dvojac obilježio je gotovo tri desetljeća emisije
Dogodilo se na današnji dan, 3. siječnja:
1896. – Hrvatski političar i jedan od vođa hrvatskog preporoda u Dalmaciji, Miho Klaić umro je u Zadru 3. siječnja 1896. godine. Jedan je od osnivača i predsjednik Matice dalmatinske i narodnjačkoga glasila Il Nazionale. Cijeloga života, unatoč progonima austrijskih vlasti, borio se za uvođenje hrvatskoga jezika u školstvo i upravu te zahtijevao stvarno upravno sjedinjenje Kraljevine Dalmacije s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom.
1976. – Jedna od najdugovječnijih emisija Hrvatske televizije, popularni TV kalendar, prvi je put emitirana 3. siječnja 1976. u 15:35. Ideju da se krene s »vremeplovom« u filmskom obliku prvi je dao tadašnji urednik TV Dnevnika, Obrad Kosovac. Njemu se uskoro pridružio Vladimir Fučijaš i taj urednički dvojac obilježio je gotovo tri desetljeća emisije. Od samoga početka, pa do danas, okosnicu emisije čine važnije obljetnice iz hrvatske i svjetske povijesti.
1521. – Papa je iz Crkve izopćio vjerskoga reformatora Martina Luthera, a u svibnju ga je parlament kaznio državnim progonstvom i iz njemačke države. Luther se nije pokorio odluci i 1522. godine objavio je prijevod Novoga zavjeta; time postavlja temelje njemačkome književnome jeziku.
1638. – U Amsterdamu je otvoreno prvo stalno javno kazalište Schouwburg; kalvinisti, zbog svoje moralne strogosti protive se otvaranju, a uspijeva im tek toliko da otvorenje kazališta ne bude na Božić, nego nakon Nove godine.
1847. – Philadelphia Public Ledger prvi je časopis tiskan na rotacijskome tiskarskom stroju, koji je godinu prije izumio Richard March Hoe; od tada je omogućen brži obostrani tisak.
1868. – Pošto je odstupio posljednji šogun, car Mutsuhito (Prosvijećeni) de facto preuzima vlast u državi te uvodi temeljite reforme prema europskim uzorima. Japan se počeo razvijati u velesilu, umjesto Kobea prijestolnica postaje Edo, tada nazvana Tokyo; napušten je feudalizam, uvedena je moderna centralizirana uprava, sudjelovanje u narodu i opća školska obveza; snažno jačaju vojska i mornarica.
1870. – Počela gradnja Bruklinskog mosta (eng. Brooklyn Bridge), jednog od najstarijih visećih mostova u SAD-u. Njegova dužina je 1.825 metara. Spaja njujorške općine Manhattan i Brooklyn preko rijeke East River, a njegovu gradnju je vodio pukovnik John Robling.
1923. – U Lipnicama nad Sázavou umro je književnik Jaroslav Hašek (rođ. 30. 4. 1883.), autor humoristično-satiričnih crtica koji je svjetsku slavu stekao grotesknim romanom Doživljaji dobrog vojaka Švejka za svjetskog rata; u tome romanu očima jednostavnog vojnika kritizira besmislenost militarizma i rata.
1925. – Predsjednik talijanske vlade Benito Mussolini, s tihim pristankom kralja i Crkve, uveo je diktaturu; to mu omogućuje fašističko ubojstvo socijalističkog zastupnika Giacoma Matteottija, koji je oštro napadao Mussolinijeve zakone, a što su fašisti iskoristili da prošire strah od socijalističke revolucije; prihvaćeno je više zakona koji sprečavaju djelovanje antifašističkih organizacija, a omogućuju uhićenje nekih zastupnika.
1959. – Aljaska, poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike službeno je postala 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara. Hladna subpolarna klima uzrok je sirovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.
1974. – U Punta Ali, u Toskani, umro je glumac Gino Cervi (rođ. 3. 5. 1901.), najpoznatiji po filmovima o Don Camillu u kojima glumi komunističkog gradonačelnika Pepponea. Glumi i u komedijama Kako vam drago i Vesele žene windsorske, a u kazalištu se proslavio ulogom Cyrana de Bergeraca.
1980. – Na današnji dan 1980. godine Josip Broz Tito primljen je u Klinički centar Ljubljana u kojem će i umrijeti.
1993. – U Moskvi predsjednici Rusije i SAD-a, Boris Jeljcin i George Bush, potpisali su sporazum START 2, prema kojemu će obje strane do 2003. godine dvije trećine smanjiti količinu nuklearnog naoružanja. Provedba sporazuma vezana je za stupanje na snagu sporazuma START 1 između Sovjetskog Saveza i SAD-a; no to se otegnulo do 4. 12. 1994. zbog suprotstavljanja sada samostalne Ukrajine. (zg-magazin)