Na današnji dan: Dubrovnik zabranio trgovinu robljem, umro G. Verdi

(Naslovna fotografija: Boris Jagačić)

Dubrovački zakon iz 1416. godine nedvosmisleno zabranjuje trgovanje robljem / Verdi je doživio iznimnu slavu, a već za života njegova se dijela izvode po Europi najčešće izvode.

Dogodilo se na današnji dan, 27. siječnja

1416. – Dubrovačka Republika zabranila trgovinu robljem: Dana 27. siječnja 1416. Dubrovnik, koji je osnovan već u 7. stoljeću i koji je u srednjem vijeku jedini kao grad-država konkurirao moćnoj Veneciji zakonom je prvi u Europi ukinuo trgovinu robljem i zabranio prijevoz robova.

Dubrovački zakon o zabrani trgovanja robljem od 27. siječnja 1416. godine pionirski je važan pravni dokument iz doba. Trgovinu robljem je Katolička Crkva svojim utjecajem već više stoljeća nastojala suzbiti, ali je ona upravo na području Sredozemlja uvijek iznova oživljavala. Tome su osobito pridonosili opetovani ratovi s Arapima i Turcima, koji su redovno dovodili ratne zarobljenike (vojnike i civile) kao nove robove.

U preambuli (arengi) tog zakona sadržano je moralno objašnjenje dotičnoga pravnoga čina. U njemu su dubrovački parlamentarci početkom 15. stoljeća izrazili svoj odnos prema trgovini robljem i istaknuli da je ona »sramotna, opaka, nečovječna i protiv svake ljudskosti«.

Zakon nedvosmisleno zabranjuje trgovanje robljem: »Htijući se pobrinuti da se od sada ubuduće tako ne čini: odlučujemo i određujemo da se odsad unaprijed ni jedan naš državljanin ili stranac i svaki onaj koji se smatra Dubrovčaninom ni na koji način ili pod kojim izgovorom ne usudi ili drzne kupovati ili prodavati roba ili ropkinju ili biti posrednik pri takvoj trgovini, niti imati društvo ili dioništvo u takvom poslu«.

Za svakog roba kojeg bi počinitelj kupio, prodao, ili u prodaji posredovao, propisana je zakonom iz 1416. godine kazna od po 6 mjeseci zatvora i dodatna novčana kazna od 25 perpera: u to doba je vol vrijedio 7 perpera.

Posjedovanje robova za vlastite potrebe (jako raširena praksa u to doba) tim zakonom još nije bila zabranjena; međutim je provođenjem zabrane trgovanja – te također zahvaljujući jasnoj društvenoj osudi robovlasništva, koju je zakonodavac unio u sam tekst zakona – bilo na području Dubrovačke Republike ropstvo postupno iskorijenjeno do sredine 15. stoljeća, tj. za manje od jednog naraštaja.

1753. – Ivan Krstitelj Ranger: Barokni slikar fresaka austrijskog podrijetla koji je veći dio svog života proveo u Hrvatskoj, Ivan Krstitelj Ranger umro je 27. siječnja 1753. u Lepoglavi u 53. godini života.

O najboljem slikaru hrvatskih pavlina malo se zna, a poznato je da je počeo slikati vrlo mlad u Italiji Habsburškoj Monarhiji. U Hrvatskoj uglavnom oslikava sakralne objekte, a oslikana kapela sv. Ivana Krstitelja u Gorici Lepoglavskoj njegovo je najstarije sačuvano djelo. Rangerovo najbolje očuvano i najljepše djelo je zavjetna crkva sv. Marije Snježne u Belcu, no mnoga druga su uništena.

1864. – Bela Čikoš-Sesija: Značajan slikar hrvatske moderne i jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti Bela Čikoš-Sesija rođen je u Osijeku 27. siječnja 1864. Slika vremena na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Pejzaži, portreti, mitološki i književni motivi dio su opus Bele Čikoša-Sesije. Osobe koju noge stručnjaci smatraju začetnikom modernizma i simbolizma u hrvatskom slikarstvu. Umro je naglo i neočekivano, ispred slikarskog platna u svom zagrebačkom atelijeru 1931. godine.

1924. – Ugovor kraljevstva SHS i Italije o Rijeci: Premda je Rapalskim ugovorom iz 1920. Rijeka dobila potpunu slobodu i nezavisnost, gubi je 27. siječnja 1924. Rimskim ugovorom kojim Kraljevstvo SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji. Kapitulacijom Italije riječko pitanje ponovno postaje aktualno, a komunistička jugoslavenska vlast 1945. godine oslobađa grad od Njemačke okupacije. Mirovnim ugovorom u Parizu 1947. Rijeka je uz Istru službeno pripojena Hrvatskoj i Jugoslaviji.

1993. – Tijekom Operacije Maslenica izvedena je neplanirana Operacija Peruća koja je trajala od 27. do 28. siječnja 1993. Naime, tijekom oslobađanja zadarskog zaleđa pobunjeni su Srbi kao odmazdu za oslobađanje Maslenice minirali branu Peruću. Zahvaljujući pripadniku britanskog UNPROFOR-a Marku Nicholasu Grayu, koji je pustio vodu kroz pomoćne kanale, brana nije popustila, a hrvatske su snage odmah nakon detonacije krenule u oslobađanje brane. Nakon oslobođenja brana je zatrpavana i osiguravana kako bi se izbjegao proboj, zbog čega bi sva naselja nizvodno uz rijeku Cetinu bila potopljena.

1540. – Italija: U Brescii umrla Angela Merici (rođ- 21. 3. 1474.), osnivačica reda uršulinki, koje se posvećuju odgoju djevojaka.

1756. – Rođen austrijski skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. 1. 1756 – Beč, 5. 12. 1791.), jedan od trojice glavnih predstavnika bečke klasike. Čini se da je opće i glazbeno obrazovanje dobio od oca Leopolda.

Izraziti glazbeni talent pokazao je zarana: počeo je skladati kao petogodišnjak, a godinu dana poslije je, sa sestrom Nannerl svirao čembalo pred bavarskim knezom izbornikom u Münchenu i pred caricom Marijom Terezijom u Beču. Niz turneja toga »čuda od djeteta« započeo je 1763., a u dobi od 13 godina Mozart je već stekao ugled i kao skladatelj i kao interpret.

U mnogim skladbama koristi se brojnim glazbenim vrstama u kojima povezuje svojstven njemački stil i talijanske glazbene vrhunce kasnog baroka, rokokoa i kasnog romantizma., Uz brojne kalvirske koncerte znamenite su mu opere Figarov pir, Don Juan i Čarobna frula.

Ubrzo nakon smrti, Mozartova je glazba prepoznata kao iznimna i vrijedna pa se uz vrhunska djela J. Haydna i L. van Beethovena ubraja u vrhunce bečke klasike. Već na prijelazu iz 18. u 19. st. bila je proširena i izvan lokalnoga kruga tako da su mnoge Mozartove skladbe (u rukopisnim prijepisima i prvim izdanjima) pronađene i u hrvatskim glazbenim zbirkama.

Više na: https://zg-magazin.com.hr/na-danasnji-dan-otvorena-zvjezdarnica-umro-w-a-mozart/

1901. – Italija: U Milanu umro veliki operni skladatelj Giuseppe Verdi (rođen 10. 10. 1813.) Doživio je iznimnu slavu, a već za života njegova se dijela izvode po Europi najčešće izvode. Glasu daje prednost pred orkestrom, zahtjeva lijepo i izražajno pjevanje.

Proslavio se operama Nabucco (1842.) koja je stekla simpatije zbog poticanja talijanskoga domoljublja; u najveća njegova majstorska dijela spadaju opere Otello i Falstaff, a mnogo slabiji nisu ni opere Rigoletto, Krabuljni ples, Trubadur, La Traviata, Moć sudbine, Don Carlos i Aida. Napisao je i Requiem.

Verdi je isključivo operni skladatelj te i danas velik dio repertoara opernih kuća čine njegove opere. Odlikuje ih neposredan ritam, jednostavniji harmonijski jezik te naglašena izražajnost melodije, oblikovanje koje na razini pojedinih opera pokazuje visok stupanj jedinstva. Zahtjevan u radu s libretistima, Verdi je bio sklon predlošcima velikih dramatičara poput W. Shakespearea i F. Schillera, te neprestanomu traženju novih rješenja, zbog čega niz od 26 opera očituje raznoliku razvojnu putanju.

1943. – Njemačka: Američko zrakoplovstvo iz britanske zračnih luka prvi je put krenulo na dnevno bombardiranje njemačkih gradova.

1967. – Velika Britanija, Sovjetski Savez i SAD u Londonu, Moskvi, Washingtonu istodobno je potpisan sporazum triju država o miroljubivom istraživanju i iskorištavanju svemira.

1973. – Vijetnam: U Parizu su Južni i Sjeverni Vijetnam te Vijetkong i SAD potpisali primirje prema kojem sve vojno osoblje SAD-a treba napustiti vijetnamski teritorij; SAD se u vijetnamski sukob presudno umiješao nakon incidenta u Tonkinškom zaljevu početkom kolovoza 1964.

(Pripremio: B. Jagačić)