Na današnji dan: Donesen Ustav SFRJ iz 1974., osnovan UNPROFOR

(Naslovna fotografija: UN / John Isaac)

Ustav je bio zadnja Titova velika politička pobjeda, njegov politički testament koji ga nije nadživio ni 10 godina / Zadaća UNPROFOR-a bila je demilitarizacija područja, no obje sukobljene strane na području bivše Jugoslavije imale su ozbiljne prigovore na provedbu zadataka iz misije

Dogodilo se na današnji dan, 21. veljače:

1846. – Pjesnik i sudionik Hrvatskoga narodnog preporoda Tomo Blažek, (Peteranec kraj Koprivnice, 7. 3. 1807. – Varaždin, 21. 2. 1846.) umro je u 39. godini života. Teologiju i pravo studirao u Zagrebu. Isprva radio kao učitelj djece Karla Erdődyja, zatim kao odvjetnik u Zagrebu i Varaždinu. Pisao je pjesme na latinskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Njegova je hrvatska lirika u duhu romantičarskih preporodnih strujanja uglavnom domoljubno intonirana; pisao je i satirične pjesme. Prvu pjesmu Domorodac objavio je u Danici 1835., a njegov mu je pobratim Antun Nemčić posmrtno sakupio pjesme i tiskao knjigu Političke pjesme pokojnoga Tome Blažeka (1848.). Pripisuje mu se i nekoliko pjesama neutvrđena autorstva.

1880. – Ostavka na mjesto bana: Pošto je bio predsjednik Hrvatskoga sabora, Ivan Mažuranić 1873. postaje hrvatski ban. Na banskoj dužnosti ostaje sedam godina, a povlači se 1880. godine. Kao ban nastojao je voditi politiku ravnoteže mađarskog i dvorskog utjecaja u Hrvatskoj, više kao pasivan promatrač nego aktivni politički vođa, usmjeravajući nastojanja na administrativno i kulturno uređenje zemlja, Nakon napuštanja banske dužnosti živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom.

1974. – Ustav SFRJ iz 1974. godine: Jugoslavija je nakon II. svjetskog rata prolazila kroz brojne ustavne promjene i stalna balansiranja između centralizma i federalizma, a Ustav koji je donesen 21. veljače 1974. bio je rezultat jedne od najtežih i najsloženijih državnopravnih i političkih kriza kroz koje je Jugoslavija prolazila od 1945. pa do svog raspada. Taj je Ustav bio zadnja Titova velika politička pobjeda, kako mnogi smatraju, njegov politički testament koji ga nije nadživio ni deset godina.

Prema tom Ustavu uvedeni su paritetni odnosi između republika, konsenzus u odlučivanju, a Kosovo i Vojvodina, dotada pokrajine, dobili su gotovo status republika. Zahtjevi za što većom državnošću republika posebno su bili izraženi u Hrvatskoj, gdje je tražena veća financijska i politička samostalnost.

Iako se Srbija suprotstavljala donošenju Ustava, formalno ga je odbacila tek nakon Titove smrti. Ustavom iz 1974. Josip Broz Tito proglašen je doživotnim predsjednikom SFRJ i vrhovnim komandantom, a formirano je i Predsjedništvo SFRJ kao kolektivno tijelo upravljanja. Utemeljenjem tog Ustava nastupio je i početak kraja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, što je ujedno bio i uvod u krvave ratove na njezinu području.

1992. – Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti UN-a 21. veljače 1992. osnovane su zaštitne snage Ujedinjenih naroda ili UNPROFOR (United Nations Protection Force) ili popularno »Plave kacige«. Njihova misija bila je u prvom redu razdvajanje strana u sukobu, odnosno stvaranje svojevrsne »tampon zone«. Istom rezolucijom u Hrvatskoj su uspostavljene četiri UNPA zone, odnosno sektora, u kojima su bile razmještene UN-ove zaštitne snage.

Njihova je zadaća trebala biti demilitarizacija područja, dakle da sve oružane snage, izuzev UNPROFOR-a, budu povučene i demobilizirane. Vojni promatrači bili bi ovlašteni nadzirati djelovanje lokalnih policijskih snaga, štititi pojedince bilo koje nacionalnosti od svih oblika diskriminacije te osigurati poštivanje ljudskih prava. Područje sjeverne Dalmacije i Like organizirano je u Sektor Jug, Banija i Kordun u Sektor Sjever, zapadna Slavonija u Sektor Zapad, a istočna Slavonija u Sektor Istok. O misiji UNPROFOR-a održane su brojne rasprave, a i jedna i druga strana u sukobu imale su ozbiljne prigovore na provedbu zadataka iz misije.

2002. – Jedan od najistaknutijih predstavnika modernoga hrvatskoga slikarstva Ivo Šebalj (Zagreb, 25. 6. 1912. – Zagreb, 20. 2. 2002.) umro je na današnji dan u rodnom Zagrebu. S prekidima je studirao na Akademiji u Zagrebu, bio službenik, potom profesor na Školi primijenjene umjetnosti (1954.–61.) i Akademiji likovnih umjetnosti (1961.–78.) u Zagrebu. Zanimljivo je da je prvu od dvadesetak samostalnih izložbi priredio tek 1970. Njegovo djelo, nastalo izvan tijekova domaće tradicije, hermetička je rekapitulacija slikarskoga modernizma 20. stoljeća (P. Picasso, F. Bacon) i dubuffetovske stilistike.

Manji broj motiva (soba, portret, slikar i model, ženski aktovi, pušač) svodio je na subjektivni znak i ekspresivnu poruku, os. u ciklusu Moj doživljaj ulaska okupatora u Zagreb (1976.–79.). Autor blizak poetici apstraktne lirike; slikar osebujna crteža i kolorizma (isprva tamne game gustih namaza i naglašene fakture, potom istančanih nijansa čistih tonova boje). Crtao i slikao u svim razdobljima svojega stvaralaštva tušem, temperom, uljem i pastelom, često ih miješajući međusobno. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo 1987. godine.

1431. – Engleski osvajači započeli su suđenje francuskoj heroini, kasnije i katoličkoj svetici, Ivani Orleanskoj. Crkveni sud ju je po naredbama Engleza optužio za herezu i 30. svibnja iste godine u Rouenu spalio na lomači kao vješticu.

1677. – U Haagu umro veliki filozof Baruch de Spinoza (rođ. 24. 11. 1632.), panteistički mislilac, poznat po djelima o načelima filozofije, etici i teologiji.

1804. – Iz metaloprerađivačke radionice Pen-y-Darren u britanskom Walesu izišla je prva samohodna parna lokomotiva čime je omogućen početak industrijske revolucije.

1848. – U Londonu je (na njemačkom jeziku) izašao Manifest komunističke partije, jedan od najutjecajnijih političkih tekstova svih vremena; po narudžbi Saveza komunista napisali su ga začetnici i teoretičari komunizma, Karl Marx i Friedrich Engels. Sadrži osnovne ideje marksizma o klasnoj borbi proletarijata (radničke klase) protiv buržoazije (građanske klase).

Revolucionarno (nasilnim, ne mirnim putem) svrgavanje građanstva i pobjeda radništva shvaćeni su kao povijesna nužnost, a oslobođenje radničke klase i njezino zadobivanje vlasti nad sredstvima za proizvodnju, jamstvo oslobađanja cijeloga društva od »eksploatacijskih odnosa«.

Premda je u Revoluciji 1848. bio potpuno nezamijećen, poslije je postao jednim od temeljnih dokumenata marksističke struje međunarodnog radničkoga (socijalističkoga) pokreta.

1849. – Indija: Britanci su u drugom ratu s državom Sikha teško porazili njihovu vojsku te su si priključili kraljevstvo Punjab (Pendžab).

1878. – U New Havenu u američkoj državi Connecticutu 1878. godine izdan je prvi svjetski telefonski imenik u kojemu je bili popisano oko 50 telefonskih brojeva.

1916. -U sjeveroistočnoj Francuskoj je 1916. godine pokraj gradića Verdun-sur-Meuse počela desetomjesečna verdunska bitka, jedna od najvećih i najvažnijih bitaka I. svjetskog rata tijekom koje je stradalo preko 700.000 francuskih i njemačkih vojnika, od kojih većina pod oko 45 milijuna komada artiljerijskog streljiva kojom su obje strane zasipavale bojišnicu.

1947. – Edwin Land je 1947. godine u New Yorku Američkom optičkom društvu predstavio prvu ‘instant’ kameru poznatu pod nazivom polaroid.

1953. – Francis Crick i James D. Watson otkrili su strukturu molekule DNK.

1958. – Gerald Holtom je 1958. godine dizajnirao i izradio ‘peace’ simbol koji se u početku koristio za potrebe Kampanje za nuklearno razoružanje da bi kasnije postao globalno prihvaćen simbol mira.

1965. – U Audubon Ballroomu u New Yorku članovi Nacije Islama ubili su borca za ljudska prava i svojeg bivšeg člana Malcolma X-a (39).

1941. – U Newfounlandu umro lijelnik britanskoga porijekla Friedrick Grant Baning, koji je 1921. s Charlesom Bestom otkrio inzulin. Otkriće je omogućilo uspješno liječenje šećčerne bolesti; 1923. godine dobio je Nobelovu nagradu. (zg-magazin)