Na današnji dan 1991. održan referendum o hrvatskoj samostalnosti

Na današnji dan 1991. održan referendum o hrvatskoj samostalnosti

(Plakat referenduma o hrvatskoj samostalnosti / Izvor: Wikipedija)

Prema odluci predsjednika Franje Tuđmana o raspisivanju referenduma, a u vezi s razrješavanjem državne krize u SFRJ postavljena su dva referendumska pitanja

Dogodilo se na današnji dan, 19. svibnja:

Događanja u Hrvatskoj

Vjekoslav Karas – autoportret

1821. – Hrvatski slikar čija dostignuća variraju od dijela čisto dokumentarne i kulturno-povijesne vrijednosti do remek-djela hrvatskoga slikarstva, Vjekoslav Karas, rođen je 19. svibnja 1821. u Karlovcu, gdje je umro u 38. godini života. Smatra se začetnikom novijega hrvatskog slikarstva, nazivan je i prvim ilirskim slikarom.

Slikao je od sakralnih tema do portreta po kojima je ostao poznat. Obilježio je hrvatsku umjetnost 19. stoljeća. Bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru. Zbog nesretne ljubavi i melankolije u koju zapada, bez novca i razumijevanja, najprije se pokušao ubiti za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, što mu je kasnije i uspjelo. Utopio se u rodnom Karlovcu u Korani.

1991. Referendum o samostalnosti u Hrvatskoj: Referendum o hrvatskoj samostalnosti održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su građani Hrvatske odlučivali o hrvatskoj budućnosti odgovarajući na dva ponuđena pitanja. Prema odluci predsjednika Franje Tuđmana o raspisivanju referenduma, a u vezi s razrješavanjem državne krize u SFRJ postavljena su dva referendumska pitanja:

1) Jeste li za to da Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ).

2) Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Na referendum je izašlo rekordnih 83,56 % birača, a njih čak 94,17 % izjasnilo se potvrdno na prvo pitanje. Za ostanak Hrvatske Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi glasalo je 1,2 % birača. Na temelju izvještaja Republičke komisije za provedbu referenduma, predsjednik Republike objavio je rezultate, a Sabor Republike Hrvatske donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, kojom se utvrđuje da se tim činom pokreće postupak razdruživanja od drugih republika u SFRJ te pokreće postupak za međunarodno priznavanje.

Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.


Događanja u svijetu:

804. – Franačka: U Toursu umro engleski učenjak Alkuin (rođen oko 732.; djeluje na dvoru Karla Velikog). Začetnik je tzv. karolinške renesanse, koju je pokrenula dvorska škola u Aachenu; njeguju umjetnost, znanost i književnost.

1643. – Francuska vojska pod zapovjedništvom Luisa d’Enghiena 1643. godine porazila je u bitci kod Rocroia španjolske trupe koje je vodio Francisco de Melo. Bitka je bila dio ‘tridesetogodišnjeg rata’, sukoba koji je 1618. započeo između njemačkih protestanata i katolika, a do 1648. kada je završio u njemu je, direktno ili indirektno sudjelovala gotovo cijela Europa. Španjolsko pješaštvo pružalo je žestok otpor, no nakon što su izgubili oko 15.000 vojnika, nasuprot francuskim žrtvama od oko 4.000, bili su prisiljeni predati se.

Velika francuska pobjeda označila je kraj španjolske vojne premoći u kopnenim bitkama. Iako su narednih godina Španjolci još uvijek uspješno ratovali u južnoj Francuskoj i sjevernoj Italiji, kampanje su ih iscrpile toliko da se više nisu mogli oporaviti što je na kraju završilo potpisivanjem pirinejskog mira 1658. kojim je Francuska proglašena pobjednicom.

Claude Henri de Rouvroy

1825. – Francuska: U Parizu umro utopijski socijalist, grof Claude Henri de Rouvroy de Saint-Simon (rođen 17. 10. 1760.), socijalni filozof, utemeljitelj saintsimonizma. Odbija privatno vlasništvo i konkurenciju na štetu povezivanja i suradnje.

1848. – Meksiko je ratificirao Povelju iz Guadalupe Hidalgoa čime je završen Meksičko-američki rat koji je započeo dvije godine ranije zbog neriješenih problema oko pripadnosti Teksasa koji su obje strane smatrale svojim teritorijem. Tipični kolonijalni rat malih snaga na velikom prostoru od početka je bio obilježen američkim uspjesima i hrabrim, ali neuspješnim otporima Meksikanaca na čelu s generalom Santa Anom.

U kratkom periodu Amerikanci su osvojili cijelu Kaliforniju i Novi Meksiko, a ušli su i u sam Mexico City što je bio jasan pokazatelj meksičkog poraza. Potpisivanjem mira Meksiko je za oko 18,5 milijuna dolara SAD-u prepustio države Kaliforniju, Nevadu i Utu, te dijelove Kolorada, Arizone, Novog Meksika i Wyominga, odnosno 55 posto teritorija koji je do tada kontrolirao, a ako se u to uključi i Teksas, Meksiko je poraz platio s više od dvije trećine nacionalnog teritorija.

1898. – Velika Britanija: U Hawardenu, u Walesu , umro državnik William Evert Gladstone (rođen 29. 12. 1809.), od 1867. godine vođa liberala i pristaša reformi. Triput je bio britanski, a treći je mandat izgubio nakon pola godine zbog prevelike sklonosti irskoj samoupravi.

1925. – Američki aktivist i borac za ljudska prava Malcolm X, pravog imena Malcolm Little rođen je na današnji dan u Omahi u Nebrasci 1925. U mladosti svodnik, diler, kasnije i ovisnik, svojevremeno jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama njujorškog Harlema, kasnije član Nacije islama koji je prezime promijenio u X kao znak poštovanja prema neznanim precima robovima. Osnivač je sekularne crnačke Organizacije Afro-američkog jedinstva.

Godine 1965. smrtno ranjen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijah Muhammada. Malcolma su ubila tri muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije islama. Sva trojica su osuđena i zatvorena.

1944. – Britansko američki glumac Peter Mayhew, najpoznatiji po svojoj visini od 2,21 m koja mu je i donijela najpoznatiju ulogu karijere, onu Wookieeja Chewbacce u Star Wars serijalu, rođen je 1944. godine u Londonu, a umro je 30. travnja 2019.

1951. – Američki rock pjevač Joey Ramone, pravog imena Jeffrey Ross Hyman, frontman, tekstopisac, jedan od osnivača i »srce i duša« Ramonesa, »djed« punk-rocka i ikona njegovog stila, rođen je u New Yorku 1951. godine u kojem je umro 15. travnja 2001.

1962. – Marilyn Monroe je u njujorškom Madison Square Gardenu održala svoj zadnji veći nastup u javnosti. Radilo se o legendarnoj izvedbi pjesme Happy Birthday, Mr. President koju je otpjevala za televizijski prijenos proslave 45. rođendana Johna F. Kennedyja. Nastup je zapamćen iz više razloga, između ostalog i zato što je Monroe, koja je umrla nepuna tri mjeseca kasnije, vrlo senzualno otpjevala svoju verziju pjesme kojoj je dodala i nastavak koji je sama napisala posebno za tu priliku, ali i zbog pripijene haljine koja je dodatno isticala njen status seks simbola zbog čega su mnogi uvaženi gosti bili službeno »nezadovoljni«.

Poslije nastupa predsjednik Kennedy se popeo na pozornicu i zahvalio izvođačici našalivši se kako se nakon »ovako slatke izvedbe može povući u mirovinu sretan«, što je potaklo širenje postojećih glasina o skrivenoj vezi između predsjednika i starlete.

1994. – SAD: U New Yorku umrla Jacqueline Kennedy Onassis (rođ. 28. 7. 1929.), urednica u izdavačkoj kući od 1953. do 1963. godine udana za američkog predsjednika Johna F. Kennedyja, od 1968. do 1975. za grčkog brodovlasnika Aristotela Ona ssisa. (ZG-magazin)

Komentari su zatvoreni