Muzej za umjetnost i obrt obilježio 135. obljetnicu

Muzej za umjetnost i obrt obilježio 135. obljetnicu

Podsjetivši na bogatu prošlost Muzeja, ravnatelj MUO Miroslav Gašparović najavio je i planove za budućnost, kojima bi se trebao riješiti problem manjka prostora za depoe ili prijeko potrebne radionice za papir

Muzej za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu obilježio je u utorak navečer 135. obljetnicu osnutka obljetničkom svečanošću koja je okupila brojne suradnike Muzeja i ravnatelje niza zagrebačkih muzeja i kulturnih institucija. Podsjetivši na bogatu prošlost Muzeja, ravnatelj MUO Miroslav Gašparović najavio je i planove za budućnost, kojima bi se trebao riješiti problem manjka prostora za depoe ili prijeko potrebne radionice za papir.

Za naredno razdoblje MUO priprema izložbe arhitekta Hermana Bollea, baroknog kipara Ivana Komersteinera, Klasicizam u Hrvatskoj, Obitelj Vraniczany i Šezdesete u Hrvatskoj

Fundus ima više od sto tisuća predmeta, a svaka od dvadeset zbirki je svojim brojem i kvalitetom zapravo jedan veliki muzej, rekao je Gašparović, dodavši kako je to enormno bogatstvo njihov temeljni posao, ali i problem jer se bore s prostorom. Po njegovim riječima, unatoč svim uspjesima, angažmanu, radu i entuzijazmu djelatnika Muzeja manjak mjesta i kadrova moglo bi rezultirati stagnacijom, a rješenje vidi u dva moguća smjera.

Obnova prostora

Jedan bi bio obnova, sanacija i organizacija prostora uz nadogradnju velikog centralnog depoa, što bi bilo rješenje za razdoblje od desetak godina, a drugi, ambiciozniji projekt bio bi širenje na cijelu palaču, uključivši Školu za primijenjenu umjetnost.

Gašparović je podsjetio kako je u proteklih desetak godina u Muzeju bilo više od 200 izložbi, osim u Zagrebu i u dvadesetak europskih država i diljem Hrvatske. Prosječni godišnji posjet Muzeju je više od sto tisuća, što je za hrvatske i zagrebačke muzeje respektabilan broj, istaknuo je.

Emanuela d’Alessandro, talijanska veleposlanica u Hrvatskoj na svečanosti je Gašparoviću uručila odličje viteza reda talijanske zvijezde, koju talijanski predsjednik dodjeljuje pojedincima zaslužnima za promicanje odnosa i prijateljstva s Italijom. Od prvih koraka svoje iznimne karijere Gašparović je prijateljski gledao prema Italiji i doprinijeo novom zamahu već odličnih odnosa, naglasila je.

Pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović rekla je kako se MUO iznimno kompleksnim izložbenim projektima, interdisciplinarnošću i međunarodnom suradnjom uvijek znao prilagoditi posjetiteljima, a rezultati su vidljivi i šire od Zagreba.

Europski identitet

Sandra Švaljek, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika koja obnaša njegovu dužnost, ustvrdila je kako je obljetnička svečanost prilika da zahvalimo precima koji su omogućili da imamo tako duboke i čvrste korijene i izgrađen europski identitet. Možemo biti ponosni kao što bi bio i Kršnjavi kada bi vidio ostvarenje svojih ideala, napomenula je.

U okviru svečanosti potpisan je ugovor o donaciji Oskara Kogoja (1942.), slovenskog dizajnera, akademika i umjetnika, koji je MUO-u darovao osamdesetak predmeta, većinom staklenih čaša, vrčeva i pokala, te kataloge, knjige, plakate i predmete od drva.

Kao jednu od prvih institucija takve vrste u Europi, Muzej je utemeljilo Društvo umjetnosti i njegov tadašnji predsjednik Izidor Kršnjavi. Prvi stalni postav otvoren je 1880. u iznajmljenom prostoru u Praškoj, u vlastitoj zgradi stalni postav je otvoren 1909., dok je novi stalni postav otvoren prije dvadeset godina, što će Muzej obilježiti u rujnu ove godine.

U povodu 135. obljetnice u utorak je, uz besplatan ulaz, Muzej posjetilo šestotinjak ljudi. Nakon prigodnih govora svečanost se nastavila koncertom gitaristice Divne Šimatović i malom izložbom izabranih predmeta iz donacije Oskara Kogoja.

Za naredno razdoblje MUO priprema izložbe arhitekta Hermana Bollea, baroknog kipara Ivana Komersteinera, Klasicizam u Hrvatskoj, Obitelj Vraniczany i Šezdesete u Hrvatskoj. (Hina)