Moramo se okrenuti kružnom gospodarstvu
Ne samo da ćemo time smanjiti ovisnost o uvozu, nego ćemo razviti cijelu granu industrije koja iz složenih komponenti uređaja visoke tehnologije može uz najmanju moguću potrošnju energije i najmanji mogući utjecaj na okoliš dobiti potrebne sirovine
prof. dr. Davor Škrlec
Bilo je dovoljno jednom prilikom pogledati animirani film za djecu, naslov mu je WALL-E, kako bi shvatili da smo kao društvo upali u jedan neodrživi ekonomski model koji dominira našim gospodarstvom. Zastrašujuće je što on upravlja i djeluje na naš način razmišljanja i zaključivanja. Zapravo, film nije namijenjen djeci nego odraslima i daje nam za razmišljati kako naš postojeći linearni model ekonomije koji se temelji na principu »uzmi-iskoristi-baci« nije održiv. Neminovno će uzrokovati iscrpljenje resursa na Zemlji i akumuliranje otpada te ugroziti opstanak budućim generacijama.
Ako stvarno želimo živjeti na održivi način, onda je krajnje vrijeme da napustimo današnji inearnog linearni model ekonomije i počnemo primjenjivati model kružnog gospodarstva. Temelji kružnog gospodarstva (eng. circular economy) su u prirodnim procesima i prirodi u kojoj otpad ne postoji. Kružno gospodarstvo je okvir koji zahvaća puno više sektora i dijelova društva od gospodarenja otpadom i preduvjet je za ostvarivanje pametnog, održivog i zelenog te uključivog razvoja. Kako bi se što prije promijenio način razmišljanja kod građana i gospodarstvo potaknulo na kreiranje novih, održivih poslovnih modela, ono što danas nazivamo gospodarenje otpadom moramo početi nazivati učinkovitim ili održivim gospodarenjem resursima.
Eko-inovacije i eko-dizajn
Nažalost, u manje razvijenim državama članicama Europske unije, poput Hrvatske, otpad završava na odlagalištima, često ilegalnima, a sadrži vrijedne sirovine i akumuliranu energiju. Primarna selekcija otpada nema alternative. Međutim, kako bi ona bila uspješna, potrebna je dobra informiranost i edukacija građana te infrastruktura koja će ih poticati na razdvajanje otpada.
Ambalaža osim osnovne funkcije zaštite proizvoda ima i funkciju privlačenja kupaca, no zbog kratkotrajne uporabe najveći dio ambalaže redovito stvara otpad koji se mora reciklirati. Zabrinjavaju podaci kako se još uvijek veliki postotak ambalaže ne vraća u postupak recikliranja, nego završava u miješanom komunalnom otpadu. Razlog sigurno leži u činjenici da ambalaža za kupce ima malu ili nikakvu vrijednost, ali im isto tako ne nudi mogućnost za drugu uporabu u kućanstvu ili uredu. U hijerarhiji gospodarenja otpadom sprečavanje nastanka otpada je prva mjera.
Zato su potrebne nove tehnologije, rješenja i inovacije, kako bi ambalaža dobila dodatnu vrijednost za građane u njihovom svakodnevnom životu i poslu, odgodila recikliranje, ali i povećala njegov postotak te također smanjila ukupnu potrošnju energije. Primjena eko-inovacija i eko-dizajna omogućava potpuno nova područja kreativnosti i poslova, a osim ambalaže i proizvodi se moraju dizajnirati za što jednostavniji popravak uz što manju potrošnju energije, jednostavniju i energetski učinkovitiju prenamjenu i konačno što manju potrošnju energije u recikliranju.
Postojeći materijali kao nove sirovine
Jeste li se ikada zapitali gdje završavaju vaši stari uređaji, njihove baterije i druge naprave (gadgeti) koje ste nakon upotrebe odbacili? Nadam se da ste ih ipak odložili na mjestima gdje se prikuplja elektronički otpad. Svi ti mobilni uređaji, računala, tableti, ali i ostali kućanski uređaji sadrže vrlo vrijedne metale, plastiku, aluminij. Većina se tih materijala uvozi u Europsku uniju. Svi ti korisni resursi iz starih uređaja trebaju postati sirovina za stvaranje novih uređaja visoke tehnologije. Ne samo da ćemo na takav način smanjiti ovisnost o uvozu, nego ćemo razviti cijelu granu industrije koja iz složenih komponenti uređaja visoke tehnologije može uz najmanju moguću potrošnju energije i najmanji mogući utjecaj na okoliš dobiti potrebne sirovine.
Metali i staklo, kao i njihova mogućnost beskonačnog recikliranja bez gubitka svojstava materijala, također pružaju šansu u velikim uštedama energije i smanjenju troškova proizvodnje. Zato industrija EU-a podržava predloženu proširenu odgovornost proizvođača jer upravo kroz nju mogu imati potpunu kontrolu troškova u proizvodnji gdje se mogu postići najveće financijske uštede, a ne u otpuštanjima radnika. Cijeli sektor pruža priliku zapošljavanja u lokalnim sredinama što doprinosi ekonomskoj stabilizaciji svih članica EU-a.
(Članak je izvorno objavljen na stranici www.davor-skrlec.eu)