Molitva geštalta

Molitva geštalta

Geštalt je humanistička/egzistencijalna terapija koja vjeruje da su ljudi rođeni sa resursima i sposobnostima da budu u nagrađujućem kontaktu sa drugim ljudima i vode život koji ih zadovoljava

Geštalt terapija (GT) je psihoterapijski pravac zasnovan na fenomenološkoj metodi i egzistencijalističkom pristupu čovjeku. Osnovna postavka geštalt terapije jest da se čovjek promatra kao integrirana cjelina koja ima potencijala za razvoj. Početak geštalt terapije datira iz četrdesetih godina prošlog stoljeća.

Molitva geštalta

Činim svoje, a ti čini svoje.

Nisam na ovom svijetu da živim kako ti očekuješ.

Ni ti nisi na ovom svijetu da živiš prema meni.

Ti si ti, a ja sam ja,

I ako se slučajno nađemo,

bit će divno.

Ako se ne nađemo,

Tome se ne da pomoći.

(Fritz Perls, Gestalt Therapy Verbatim, New York, 1971)

 

Životna filozofija geštalt terapije

1. Živi sada: u svakom danom trenutku, a ne u prošlosti niti u budućnosti

2. Živi ovdje: u dodiru sa onime što je pred tobom, sa onime što neposredno opažaš

3. Prestani se uživljavati u svoje fantazije: doživi dodir sa stvarnim svijetom

4. Živi sa svojim osjetilima: osjeti što ti pružaju. Ne precjenjuj misli, već je iskusno vrednije

5. Prihvati svoje osjećaje i slobodno ih izrazi: nemoj ih opravdavati, objašnjavati, prosuđivati ili manipulirati

6. Prihvati ravnopravnost svojih osjećaja: prepusti se boli i neugodnim osjećajima kako se prepuštaš radosti i ugodnim osjećajima

7. Nemoj se pokoravati zapovijedima “treba” ili “mora” i nemoj se odricati svoje moći obožavajući idole. Prihvaćaj vlastite imperative za koje si spreman preuzeti odgovornost i koji za tebe imaju unutarnji smisao

8. Preuzmi odgovornost za svoje misli, osjećaje i ponašanje. Nemoj manipulirati sobom sužavajući svoju svjesnost

9. Prihvati samog sebe kakav si sada i prihvati druge onakvima kakvi oni jesu sada

Geštalt (njem. Gestalt [gəšta’lt]), cjelina, oblik, sklop, konfiguracija, struktura, integrirana i organizirana cjelina koje se posebna svojstva ne mogu dobiti zbrajanjem elemenata. U psihologiju je pojam uveo Christian von Ehrenfels, a poslije je postao središnji pojam geštalt-psihologije.

Geštalt psihologija ili gestaltizam je škola psihologije koja se pojavila u Austriji i Njemačkoj početkom dvadesetog stoljeća na temelju radova Maxa Wertheimera, Wolfganga Köhlera i Kurta Koffka.

Geštalt je humanistička/egzistencijalna terapija koja vjeruje da su ljudi rođeni sa resursima i sposobnostima da budu u nagrađujućem kontaktu sa drugim ljudima i vode kreativan život, koji ih zadovoljava. Međutim, često tijekom djetinjstva i nekada kasnije nešto prekine ovaj proces i osoba bude zaglavljena u fiksiranim obrascima i uvjerenjima o sebi koja im staju na put. Geštalt pomaže da istraže i otkriju kako su ovi obrasci još uvijek aktivni i utječu na sadašnji život osobe. Gsštalt terapeuti pomažu klijentu u pronalaženju novih i kreativnijih načina za rješenje problema ili krize sa kojom se suočavaju.

Jedan od najvažnijih zadataka geštalt-terapeuta je da uveća svjesnost klijenta – svjesnost onoga što osjeća i misli, kako se ponaša, što se događa u njegovom tijelu i informacije o njegovim čulima; svjesnost o tome kako stvara kontakt – odnos sa drugim ljudima, kako utječe na okolinu i kako okolina utječe na njega.

Geštalt-psihologija počela je s istraživanjima percepcije, posebno vidne; otkrivene su mnoge zakonitosti percipiranja kao što su načela grupiranja dijelova u cjeline (npr. načelo blizine, načelo sličnosti, načelo dobrog oblika itd.), tzv. phi-fenomen na kojem počiva percepcija filmske projekcije itd. Geštalt-psihologija tvrdi da je živčani sustav opažatelja, zajedno s njegovim iskustvom, djelatan sudionik u stvaranju cjelovitih, za opažatelja smislenih perceptivnih doživljaja, a nije samo pasivni receptor podražajnih struktura okoline. Geštalt-principi primijenjeni su i u području motivacije, socijalne psihologije ličnosti (K. Lewin), estetike, kao i potrošačkoga ponašanja. Pojam se proširio i na druge znanosti.

Umjesto zaključka: Dok se čovjek pretvara da je ono što nije, u njemu umire sva ljepota onoga što jest. (Gestalt psychology)

Priredio: Ivan Remeta (Johnny)


Referenca: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.

';return t.replace("ID",e)+a}function lazyLoadYoutubeIframe(){var e=document.createElement("iframe"),t="ID?autoplay=1";t+=0===this.dataset.query.length?'':'&'+this.dataset.query;e.setAttribute("src",t.replace("ID",this.dataset.src)),e.setAttribute("frameborder","0"),e.setAttribute("allowfullscreen","1"),e.setAttribute("allow", "accelerometer; autoplay; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture"),this.parentNode.replaceChild(e,this)}document.addEventListener("DOMContentLoaded",function(){var e,t,a=document.getElementsByClassName("rll-youtube-player");for(t=0;t