Mjere za zaštitu starijih u slučaju prirodnih katastrofa

Mjere za zaštitu starijih u slučaju prirodnih katastrofa

Liječnici ističu kako se valja pobrinuti da stariji ljudi uzimaju dovoljno tekućine (voda, čaj, juha) – do dvije litre dnevno i koliko je moguće da im bude zastupljena prehrana tzv.“ 5B“ što podrazumijeva obroke bez bijelog šećera, brašna, masti, bijele riže i soli

Referentni centar Ministarstva zdravlja Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba i Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskog liječničkog zbora, izradili su preporučene mjere zaštite zdravlja starijih ljudi u slučaju elementarnih nepogoda. Posebno su se osvrnuli na oboljele od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih kroničnih oboljenja.

Preporuke o tome kako se ponašati u slučaju prirodnih katastrofa, što (u)činiti i kako u takvim situacijama zbrinuti starije osobe kako bi im se očuvala funkcionalna sposobnost organizma mogu se doznati na stranicama Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ www.stampar.hr,. Kako ističu autori preporuka dr. Spomenka Tomek Roksandić voditeljica Centra za gerontologiju i dr. Zvonimir Šostar ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, ponajprije treba utvrditi (ne)pokretnost osobe odnosno koristi li ona invalidska kolica ili neko drugo ortopedsko pomagalo a mora se utvrditi i njezin psihički status zbog možebitnih povremenih odnosno trajnih mentalnih poteškoća.

To više jer stariji ljudi za elementarnih nepogoda reagiraju osjetljivije što se odražava na njihovo psihološko, biološko i socijalno funkcioniranje. Kod vremešnih osoba dodatno treba utvrditi stanje s vidom i sluhom, mogućim akutnim zarazama (crijevne bolesti) odnosno kroničnim oboljenjima poput dijabetesa, kardiovaskularnih, reumatskih i drugih bolesti. Treba im sustavno pratiti i ponašanje jer je zbog fizioloških promjena u termoregulaciji organizma, kod njih moguća češća hipertermija i hipotermija odnosno povećana i(li) snižena tjelesna temperatura. Stoga, u pripravi onih koji skrbe o starijim ljudima uvijek trebaju biti sredstva za rehidraciju kao i slojevita odjeća za utopljavanje, zaliha lijekova, sigurna voda i hrana, medicinska dokumentacija kao i ortopedska pomagala uključujući naočale, slušne aparate i sl.

Paziti na uzimanje tekućine i osobnu higijenu

Liječnici ističu kako se valja pobrinuti da stariji ljudi uzimaju dovoljno tekućine (voda, čaj, juha) – do dvije litre dnevno i koliko je moguće da im bude zastupljena prehrana tzv.“ 5B“ što podrazumijeva obroke bez bijelog šećera, brašna, masti, bijele riže i soli. U pripravi trebaju biti i kontakti s ključnim osobama iz obitelji starijih ljudi (ime, prezime, adresa, telefon) odnosno osobama koje su im bliske. Posebna se pažnja treba posvetiti onima koji žive u samačkim kućanstvima, nemaju ili nisu povezani s obiteljima. Starije ljude također valja poticati na učestalo pranje ruku odnosno upozoravati ih na važnost osobne higijene u skladu s mogućnostima.

U slučaju kriznih situacija treba razraditi i plan zbrinjavanja domaćih životinja a posebice kućnih ljubimaca starijih osoba o kojima brinu, a svrsishodne su tada i grupe potpore koje mogu uključivati obitelj, prijatelje, susjede, vjerske institucije i druge subjekte. Treba procijeniti i potrebu starijih za stručnom psihološkom pomoći, liječničkom ili socijalnom skrbi odnosno pomoći Gerontološkog centra kao izvaninstitucijske skrbi. Ovisno o utvrđenoj zdravstvenoj i socijalnoj potrebi kao i funkcionalnim sposobnostima treba uvidjeti je li starijoj osobi potrebna pomoć geronto domaćice, (psiho)gerijatrijske zdravstvene njege ili smještaj u dnevni boravak za starije. (S. Kratz)