Mjere za sprječavanje epidemije ograničile brojna ljudska prava
Kuća ljudskih prava Zagreb u četvrtak je Novinarskom domu održala Godišnju konferenciju o ljudskim pravima na kojoj je predstavila izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj, pregled stanja za 2020. godinu.
Ovim je izvještajem obuhvaćeno je više od 20 područja prava, a nastao je temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja te doprinosima više od 40 organizacija civilnog društva.
Izvještaj pokazuje kako je 2020. godina bilo obilježena mjerama ograničavanja ljudskih prava mjerama koje su usvojene zbog zaštite javnog zdravlja, kao i odgovor na COVID-19 pandemiju. Također, zbog potresa koji u Zagrebu i Baniji u prošloj godini je došlo do stagnacije u većini područja ljudskih prava, gdje je prijašnjih godina zabilježen pomak.
“Pandemijom i potresom pogođene su društvene skupine koje su u riziku od siromaštva, a takvih je građana u Hrvatskoj oko 20 %. To su prije svega osobe starije životne dobi, jednočlane obitelji te djeca”, rekao je Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb. Naglasio je da su nas potres i pandemija suočili s masovnim ograničenjem ljudskih prava, a takva ograničenja demokratska društva nisu zabilježila od završetka Drugog svjetskog rata.
Ustvrdio je da su potresi i pandemija razotkrili slabu kapacitiranost i pripremljenost državnih institucija, a djelomično i društva za nošenje s kriznim situacijama. Ukazao je na problem uvježbanosti, kapacitiranosti i financiranja sustava poput civilne zaštite, ali i drugih državnih sustava koji bi trebali pomagati ljudima da izađu iz krize i pospješe materijalnu, ali i društvenu obnovu.
Poručio je kako je bitno da obnova bude bazirana na ljudskim pravima te da ona budu visoki prioritet Hrvatskog sabora i Vlade.
Ugroženo pravo na zaštiti zdravlja
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter kaže da je njezin Ured zaprimao pritužbe građana koje se odnose na ograničavanje prava na zdravlje, odnosno pristup zdravstvenoj zaštiti. Upozorila je da su u tom pravu bile ograničene osobe starije životne dobi te osobe narušenog zdravstvenog stanja. Dodala je kako je na udaru bilo i pravo na rad te niz socijalnih prava.
“Kad govorimo o potresu, postoje sličnosti i razlike između zagrebačkog potresa i onog u Sisačko-moslavačkoj županiji. Prije svega, radi se o pravu na dom, pravu na vodu i pravu na zdravstvenu zaštitu”, rekla je pučka pravobraniteljica.
Potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević je istaknuo da je prošla godina zbog pandemije bila specifična u Hrvatskoj i cijelom svijetu te su vlade svih zemalja donosile mjere koje su ograničavale prava.
“U Hrvatskoj smo postigli to da mjere budu proporcionalne, nediskriminirajuće i ograničenog trajanja. U odnosu na druge zemlje nije bilo zatvaranja i policijskog sata. Imali smo živu političku scenu koja je raspravljala i propitivala adekvatnost tih mjera, a o tome je održana i rasprava ustavnih stručnjaka i predstavnika civilnog društva”, kazao je Milošević.
Ivana Vranješ